Oslobodite se stresa u samo par minuta!

Svi koji su često nervno napeti ili pod stresom dobro bi učinili kad bi u svoj stil života uveli redovno hodanje žustrim tempom četiri puta sedmično. Bit će manje tjeskobni, napeti – i bolje će spavati.

Dugotrajan stres može oštetiti srce, pa čak pridonijeti i stvaranju krvnog ugruška u arterijama. Novi nalazi pokazuju da može potaknuti i ulazak stresnih hormona u krvnu cirkulaciju, što opet može oslabiti obrambene, imunološke snage organizma. Rezultat toga može biti naša veća osjetljivost na infekcije, kao što su prehlade i gripa, a moguća je i pojava drugih oboljenja (astma, rak, pogoršanje pamćenja itd.).

Stručnjaci savjetuju pokušati s nekom od sljedećih tehnika kad god se čovjek nađe pod velikim stresom:

Ne poduzimati ništa. Barem jednom tokom dana odvojite pet do deset minuta, sjednite mirno, ne čineći ništa. Fokusirajte se na zvukove oko vas, na svoje emocije i na eventualnu mišićnu napetost u vratu, ramenima, rukama, grudima itd. Jednostavno, sjedeći mirno usporava se ritam srčanog rada i snižava krvni pritisak. Povećava se osjećaj kontrole nad događajima. Prošlost ne možemo promijeniti. Budućnost ne možemo predvidjeti. Jedina stvar koju možemo je preuzeti kontrolu nad sadašnjim trenutkom. Ponovnim sticanjem osjećaja kontrole – olakšavamo stres.

Smijte se često tokom dana. Rezultati ispitivanja pokazuju da dobar smijeh snižava razine stresnih hormona u krvi i pojačava imunitet organizma. Osim toga, dobro je znati da učinci dobrog, srdačnog smijeha traju i do 24 sata.

Slušajte muziku. Kad je čovjek suočen s nekim teškim zadatkom, poslom, stresom, korisno je slušati muziku – bez obzira je li klasična, narodna ili džez. Mnoge ljude klasična muzika najbolje opušta, ali ipak ne sve. Svako će za sebe naći onu vrstu muzike koja će mu najvjerovatnije pomoći u olakšanju stresa.

Zamišljajte se sretnim. Petnaest sekundi do pet minuta fokusirajte se na nekoga ili nešto do čega vam je jako stalo. Ili zamislite scenu sa svog ugodnog godišnjeg odmora. Čak i jednostavna izreka koja učini da se osjećate pozitivno može imati poželjan učinak.

Izađite na otvoren prostor. Ustanite iza svog radnog stola, s kauča, bilo gdje da ste i prohodajte na otvorenom desetak minuta. Svi oni koji su često nervno napeti ili pod stresom dobro bi učinili kad bi u svoj stil života uveli redovno hodanje žustrim tempom četiri puta sedmično. Bit će manje tjeskobni, napeti – i bolje će spavati. Rezultati ispitivanja provedenih upravo na takvim osobama pokazali su da im je krvni pritisak imao sklonost ostati stabilan i kad su bili pod stresom. Ako nemate vremena hodati pola sata, čak i pet ili deset minuta pokazat će pozitivne učinke.

Dišite lagano. Kroz pet minuta usporite svoje disanje na oko šest dubokih udisaja i izdisaja u minuti.

Mi smo skloni disati brzo i plitko, posebno kad smo napeti. Sporo, duboko disanje isteže ramena i opušta napete mišiće, čovjek se osjeća mirnije, a poboljšavaju se i funkcije srčanožilnog sistema.

Ustanite iz kreveta opušteni. Neposredno prije uspavljivanja i ujutro prije ustajanja, odvojite pet minuta da opustite čitavo svoje tijelo. Počnite sa savijanjem nožnih prstiju, a nakon toga ih opustite. Zatim isto (grčenje i opuštanje) napravite s mišićima stopala, pa proslijedite na listove, bedra, nastavljajući gore sve do mišića lica.

Ako započinjete dan s osjećajem napetosti, veliki su izgledi da ćete biti napeti čitavog dana. Ako ponesete svoje probleme sa sobom u krevet, vjerojatno će vam poremetiti san. A to znači još veću napetost. Istraživanja pokazuju da ljudi kojima nedostaje sna doživljavaju porast razine stresnih hormona u krvi.

Započnite i završite svaki dan odvajanjem dvije-tri minute za svjesnu relaksaciju.

 

Komentari

komentara

error: Content is protected !!