Osam jezivih činjenica koje pokazuju koliko je naš mozak neistražen

Tokom godina i decenija istraživanja, naučnici su otkrili mnoge misterije ljudskog mozga, ali i njegove nedostatke, duboko sakrivene u ljudskoj psihi.

Ipak, naš čudesni mozak ne prestaje da nas zapanjuje svakim danom novim činjenicama. Za vas smo pripremili samo neke od njih. Pozivamo vas na putovanje pravo u središte vašeg uma da zajedno otkrijemo na koji način funkcioniše naša podsvijest.

1. Neprestano mijenjamo uspomene

Uspomene koje imamo često posmatramo kao male filmove ili snimke, koji leže u nekoj fioci unutar našeg mozga, sigurni i nepromjenljivi. Ipak, ispostavilo se da se naše uspomene neprekidno mijenjaju.

Njihov sadržaj zavisi od crnih rupa u našem sjećanju i događaja iz nedavne prošlosti koji zauzimaju njihovo mjesto. Na primjer, iako nemate ideju ko su tačno bili gosti na nekom porodičnom okupljanju prije par godina, ali znate da vaša tetka ne propušta takve skupove – vaš mozak će je uključiti u uspomene iako na tom konkretnom okupljanju nije bila.

2. Možemo imati ograničeni broj prijatelja

Sociolozi i psiholozi tvrde da postoji ograničen maksimalan broj ljudi sa kojima možemo biti bliski, i taj broj se naziva Danbarov broj. To znači da čak iako imate hiljade “prijatelja” na Facebook-u, smislenu komunikaciju možete ostvariti sa 50-200 njih.

3. Sretniji smo kad smo zauzeti

Zamislite da ste na aerodromu i da čekate svoj prtljag. Za 10 minuta stižete do mjesta gde se prtljag podiže i podignete ga istog trena. Sada, zamislite nešto drugačiju situaciju. Pronašli ste prečicu i do mjesta za prtljag stigli za samo 2 minuta. Narednih 8 minuta čekate da se vaš kofer pojavi.

U oba slučaja bilo je potrebno ukupno 10 minuta da podignete prtljag. Ipak, vjerovatno biste bili mnogo nervozniji i nestrpljiviji u drugom slučaju. To je zbog toga što naš mozak ne voli da ne radi ništa i više voli da je stalno okupiran. Tada nas za svaki uspješno obavljeni zadatak nagradi dozom dopamina, hormona sreće.

4. Možemo zapamtiti samo 3-4 stvari istovremeno

Istraživanja pokazuju da naš mozak ne može zapamtiti više od 3-4 stvari odjednom, a pored toga, ne može ih čuvati duže od 20-30 sekundi. Poslije toga ćemo ih zaboraviti, osim ukoliko ne osvježimo svoje sjećanje.

Na primjer, vozite auto i razgovarate telefonom (nemojte to raditi!) i osoba sa druge strane vam daje broj telefona, a vi ne možete zapisati. Ponavljaćete taj broj iznova i iznova kako biste ga sačuvali u kratkoročnoj memoriji sve dok ne budete mogli da ga zapišete.

Kako smo u mogućnosti da zapamtimo 3-4 informacije istovremeno, mnoge stvari se sastoje od 3-4 cifre ili redova. Ovo važi za kreditne kartice i telefonske brojeve, čak i redove u odjeljku koji čitate.

5. Naša vizuelna percepcija stvari razlikuje se od njihovog pravog izgleda

Naš mozak stalno prima informacije iz naših organa čula. On analizira slike i prevodi u oblik koji je nama pristupačan.

Na primjer, razlog za to da možemo da čitamo brzo leži u činjenici da zapravo i ne čitamo. Mi vidimo prvo i posljednje slovo riječi i sami popunimo ostatak, na osnovu iskustva iz prošlosti. Njie bitno kiojm se rdeom sovla pjoavljuju u riječi sve dok su pvro i psoldenje na sovm mjestu. Vidite? Uspjeli ste pročitati riječi sa istumbanim slovima, prenosi Fokuzz.

6. Dnevno provedemo više od 30% vremena u sanjarenju

Zamislite da na poslu pregledate važan dokument. Odjednom shvatate da tri puta čitate istu rečenicu. Umjesto da analizira tekst, vaš mozak je odlutao.

Ispostavilo se da zapravo 30% svog dana provedemo u sanjarenju.

Ponekad, na primjer, tokom dugih putovanja, to može biti i 70%. Istraživanja pokazuju da su ljudi koji vole da maštaju mnogo kreativniji. Oni bolje rješavaju probleme i lakše se bore sa stresom.

7. Ne možemo ignoristi 3 stvari u životu: hranu, opasnost i nagon za intimnim odnosima

Da li ste se nekad zapitali zašto ljudi ne mogu prestati da posmatraju prizor poslije neke nesreće, iako je uznemirujući?

Ispostavilo se da naš “drevni mozak” izaziva ovu reakciju zbog opstanka. Taj dio našeg uma neprestano skenira okruženje postavljajući 3 pitanja: “Mogu li ovo da pojedem? Može li ovo da me ubije? Mogu li sa ovim da spavam?”. Opasnost, potreba za hranom i ljubavnim odnosima su i dalje fundamentalne stvari za naš opstanak i ne možemo ih ignorisati.

8. Multitasking ne postoji

Studije su pokazale da možemo obavljati samo jednu kognitivnu aktivnost. Pokušajte da istovremeno pričate i čitate ili da pišete pismo i slušate audio knjigu. Najvjerovatnije ništa dobro iz toga neće ispasti – naš mozak ne može da se fokusira na dva zadatka istovremeno.

Međutim, postoji izuzetak. Ako je druga aktivnost čisto fizička i automatska (nešto što svakodnevno radimo), onda je moguće kombinovati dva zadatka. Na primjer, možete razgovarati telefonom dok hodate. Ipak, čak i tada, postoji velika šansa da ćete se saplesti i izgubiti tok razgovora.

Komentari

komentara

error: Content is protected !!