Opasnosti oko nas: Ako nas ne ubije smog, hrana iz konzervi sigurno hoće!

 Na naše zdravlje smog djeluje tako što izaziva iritaciju disajnih puteva – kašalj, pogoršava zdravlje oboljelih od astme, izaziva oštećenje pluća pri dugotrajnom izlaganju, iritira oči i može izazvati upale očnog kapka i oka te iritira kožu. Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije iz 2013. godine, izlaganje PM2.5 skraćuje životni vijek za 8.6 mjeseci. No, vrijeme je da se podsjetimo kako hrana iz konzervi djeluje na naše zdravlje…

Dušica Ranđelović, osnivač i predsjednik Udruženja: “Zdrav život-zdrav stav”

Novembar, decembar i januar su mjeseci koji gradovima širom Bosne i Hercegovine ali i regiona, donese jednu vrlo neugodnu i opasnu pojavu: smog.

Smog je tip zagađenja, a sama riječ je nastala kao neka vrsta složenice od engleskih riječi smoke (dim) i fog (magla).

Nažalost, svijest o utjecaju smoga na zdravlje kod nas još nije na visokom nivou, te se smatra kao uobičajena atmosferska pojava na čijem smanjenu ne treba raditi. Pravda se riječima kako je i “prije tako bilo”. U isto vrijeme, kad nas niko ne treba podsjećati na prošlost jer možemo sami vjerovati svojim očima, ušima i plućima, iz medija saznajemo da samo u BiH na godišnjem nivou, više od 3000 stanovnika prerano umre zbog izloženosti zagađenom zraku.

Šta je smog?

Smog je smjesa raznih polutanata, koja se stvara pod određenim atmosferskim uslovima. Ova smjesa uključuje čestice veličine 2.5-10 mikrona, tzv “particulate matter”, te se ove čestice, u ovisnosti o dijametru, skraćeno obilježavaju kao PM2.5 I PM10. Ova komponenta smoga ima promjenljiv sastav, a mogu je činiti čestice različitih anorganskih soli poput sulfata, nitrata, amonijuma, različite kristalne čestice i metali, aldehidi, policiklični aromatski ugljikovodici te mikrobi. Plinovitu fazu ove smjese čine ugljenmonoksid, razni oksidi nitrogena te ponekad i oksidi sumpora i ozon.

Na naše zdravlje smog djeluje tako što izaziva iritaciju disajnih puteva – kašalj, pogoršava zdravlje oboljelih od astme, izaziva oštećenje pluća pri dugotrajnom izlaganju, iritira oči i može izazvati upale očnog kapka i oka te iritira kožu. Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije iz 2013. godine, izlaganje PM2.5 skraćuje životni vijek za 8.6 mjeseci.

S obzirom na promjer, ovakve čestice mogu lako dospjeti u organizam putem respiratornog trakta i često se povezuju sa signifikantnim porastom oboljevanja od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti te sa većom stopom smrtnosti. Smog pogoršava kliničku sliku kod astmatičara, a, uz pušenje, jedan je od glavnih razloga povećanja stope obolijevanja od raka pluća. Policiklični aromatski ugljikovodici su dokazano karcinogene supstance, a metali i soli izuzetno toksični. Najugroženije grupe stanovnika su starije osobe, djeca i osobe sa hroničnim bolestima respiratornog sistema.

Kako se zaštititi od smoga? Nosite zaštitne maske, boravite što češće na planini, jačajte imunitet, dom ne prozračujte i ako ste pušač – prestanite pušiti. No, je li to sve što možete učiniti za svoje zdravlje? Nije, postoji još nešto, vrlo važno, čak važnije i od samog smoga. U pitanju su konzerve. Zapamtite, smog bude i prođe, a hranu iz konzervi konzumiramo tokom svih 12 mjeseci u godini. I zato je sad pravo vrijeme da povučemo ovdje paralelu.

Jer, vjerovali ili ne, hrana iz konzervi opasnija je od zagađenja vazduha. A evo i kako.

Šta je nama konzervirana hrana

Znate li šta je bisfenol A i kakvu ulogu ima u našim životima? Ako ne znate, a konzumirate hranu iz konzerve – vrijeme je da saznate. Jer, ispadamo smiješni dok pišemo peticije protiv smanjenja zagađenja i protestvujemo apelirajući na vlast da nas zaštiti od pogubnog zraka, a hranimo se iz konzervi. Ljeti, zimi, neprestano…

No, da krenemo ispočetka. Kakav je bio put nastanka konzerve? Dug i nestabilan svakako.

U školi ste vjerovatno učili da je sve počelo u doba Napoleona, kada mu je u osvajačkim pohodima veći neprijatelj od neprijatelja na bojnom polju bila glad. Na dalekim osvajanjima svježa hrana bi brzo nestajala, usoljena bi se kvarila, masnoća užegla, a vojnici u nedostatku vitamina C obolijevali i umirali od skorbuta.

Sjetite se samo mornara s Magelanovih, Vespućijevih i Kolumbovih brodova u potrazi za novim svjetovima. A gdje bi tek bio kraj Aleksandru Velikom da je mogao nahraniti vojsku gotovim filetima iz konzerve i napiti ih Red Bullom iz limenke?

Napoleon je stoga 1795.god. obećao nagradu od 12.000 franaka (u ono doba milionski iznos) onome ko pronađe način konzerviranja namirnica. Pobijedio je Nikolas Apert, konzervirajući hranu u staklenkama, zatvarajući ih mješavinom vapna i sira i potom ih zagrijavajući, što i mi danas činimo konzervirajući zimnicu u domaćoj izvedbi.

Ali staklenke su se pri transportu razbijale, a problem je riješio Britanac Petar Durand, stavivši sadržaj u limenke. Patent je prodao za 1000 funti izvjesnom Brajanu Donkinu i Džonu Halu, koji su prije 200 godina otvorili prvu fabriku konzervi. Prva fabrika je proizvodila 60 limenki na dan, a danas svaka bolje opremljena izbaci 500 komada u minuti, 360.000 dnevno.

Ali, put do sigurne primjene nije bio bez trnja. Trebalo je naći najbolju vrstu metala koji će biti lagan i neće škoditi zdravlju potrošača. Prve konzerve su bile izrađene od kositra, u čijem je sastavu bilo olova, zbog čega su u hranu prodirali teški metali te su vojnici umirali od trovanja olovom. To se dogodilo i sredinom 19. vijeka, kada je dio britanske ekspedicije na Sjeverni pol predvođene ser Džonom Franklinom poumirao zbog trovanja, jer su tri godine jeli konzerviranu hranu, što dokazuju tragovi olova pronađeni u zamrznutim tijelima.

Konzerva ni danas nije savršena. U najnovije vrijeme istražuje se moguć štetan učinak na zdravlje bisfenola A (BPA) sadržanog u plastičnom premazu unutrašnjosti limenki. Amerikanci upozoravaju na moguće štetne posljedice za fetus, dojenčad i malu djecu. Kanada ga je 2010. proglasila otrovnom supstancom, a EU, Kanada i SAD zabranile su ga u dječjim konzervama.

Dakle, riječ je o bezbojnoj i čvrstoj supstanci, koja se dobro rastvara u organskim rastvaračima, a slabo u vodi.  Koristi se u hemijskoj industriji kao osnova za pravljenje plastike i osnovna je supstanca u predmetima kao što su: CD-ovi, termopapir na blagajnama, mobilnim telefonima, kacigama za motorcikliste i plastičnim flašama.

Oponaša ljudske hormone

Još prije 100 godina je utvrđeno da bisfenol A u ljudskom tijelu djeluje poput umjetnog estrogena. Bisfenol oponaša ljudske hormone i remeti naš endokrini sastav.

Što se tiče konzervisane hrane, jedan od sastojaka kojom se oblaže konzerva je i bisfenol A koji se koristi u velikim količinama. Prema riječima stručnjaka, najopasnije su konzerve sa masnom hranom poput sardina, tunjevine ili konzerviranih gotovih jela jer se pod dejstvom masnoće ova otrovna supstanca najbrže rastvara i direktno apsorbuje u hranu.

Bisfenol A može izazvati oboljenje srca i krvotoka, dijabetes, neplodnost, rak dojke, rak prostate, kao i poremećaj ravnoteže hormona.

Direktorka organizacije za procjenu hemikalija Jasmina Ranđelović ističe da se ova materija zapravo nalazi u unutrašnjem sloju limenki i konzervi, odnosno u zaštitnom unutrašnjem premazu, i tako ima direktnog dodira sa hranom.

Hemijski gledano, bisfenol A se najbrže i najviše rastvara u mastima i samim tim apsorbuje u ambalažu. Tu su svakako i limenke sa napicima, koje su podjednako štetne kao i konzerve. Brojna su istraživanja dokazala štetnost bisfenola A. Ali uprkos tome  industrija hrane se ne odriče plastičnog pakovanja i korištenja te nezdrave hemikalije.

Čemu onda uopšte danas konzerva, kada se nad njome zgraža svaki osviješteni potrošač?

Trgovci je rado imaju na policama jer je dugovječna, spretna za transport, nema trke s vremenom da bi roba svježa stigla do potrošača. Ne traži frižider i ne troši energiju a domaćicama štedi na vremenu koje danas niko nema za gubljenje. Ipak, svedite korišćenje konzervi na minimum i mislite na vaše zdravlje na vrijeme.

Rješenje je svakako da konzumirate namirnice u što prirodnijem obliku i smanjite upotrebu svih ostalih na minimum kad god je to moguće.

Jer, ako težimo zdravlju, ako bježimo od bolesti, nije rješenje samo staviti masku na lice dok smo okovani smogom. Kako već rekosmo, smog bude i prođe, a konzerve trošimo svakodnevno. Riba iz konzerve, paštete, razni namazi, sosovi, pića…zapitajte se odmah sad, šta je zaista sve potrebno u nastojanju da sačuvamo svoje zdravlje.

Može li smog uzrokovati rak?

Još uvijek nema zvaničnih dokaza, ali istraživači i ljekari ističu da nivo PM čestica u zraku koji udišemo utječe na imunitet. Čestice PM 2,5 i PM 10 imaju mogućnost da izazovu rak čime ugrožavaju mnoge živote. Istraživači Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) su pronašli vezu između zagađenog zraka i raka pluća te tvrde da je pun kancerogena.

 

Komentari

komentara