Opasna veza hrane i lijekova

Nemoguće je nabrojati sve namirnice koje imaju bilo negativan bilo pozitivan utjecaj na djelovanje lijekova. S obzirom da se većina interakcija odnosi samo na pojedine nutritivne ili energetske tvari iz namirnica, poznavanje bar približnog sastava namirnica u tu svrhu može biti od velike koristi.

Ovisno o tome o kojem je lijeku riječ i koji efekt se njime želi postići, potrebno je odabrati onakvu vrstu prehrane kojom ćemo takvo djelovanje što manje omesti, ili mu čak dapače i pomoći. Ovo su neke činjenice:

– masna hrana usporava pražnjenje želuca mnogo jače nego li proteinska ili ugljikohidratna hrana. Stoga će u slučaju konzumiranja masnije hrane lijek biti duže izložen djelovanju pepsina i kloridne kiseline nego kad bi taj isti lijek bio uzet između dva obroka. Lijekovi (npr. antibiotici) koji su osjetljiviji na djelovanje kloridne kiseline u tom primjeru mogu biti puno prije razgrađeni nego stignu u tanko crijevo kako bi se apsorbirali, pa se stoga njihovo djelovanje time može značajno umanjiti. Nasuprot tome, postoje lijekovi kojima ovakav tretman pogoduje (npr. grizeofulvin) pa se djelotvornost lijekova time pospješuje.

– biljna vlakna, a posebice pektin, usporavaju apsorpciju većine lijekova. To posebice vrijedi za digoksin (jedan od lijekova za srčane bolesnike) i acetaminofen (popularan protiv raznih vrsta bolova).

– hrana bogata proteinima može imati, slično kao i masna hrana, pozitivan ili negativan učinak, ovisno o vrsti lijeka. Neki lijekovi, ako se uzmu s hranom bogatom proteinima, se mnogo bolje apsorbiraju (npr. propranolol, tzv. srčani beta-blokator), a neki puno slabije (npr. metildopi i levodopi).

– kuhano ili pečeno povrće, npr. luk može povećati fibrinolitični učinak pojedinih lijekova (npr. varfarin), dok tamnozeleno povrće, zbog toga što je bogato vitaminom K, koči hipoprotrombinemijski učinak oralnih antikoagulansa, lijekova koji sprječavaju zgrušavanje krvi (varfarin, pelentan, heparin i sl.).

– mlijeko i mliječni proizvodi svojim sadržajem kalcija mogu kočiti apsorpciju tetraciklinskih antibiotika. Pojedine vrste sireva (npr. camambert, chedar, parmezan itd.) mogu kočiti djelovanje antidepresivnih lijekova, što je posebice izraženo u slučaju lijekova baziranih na djelovanju monoaminooksidaza. Takovo ometanje prvenstveno je izazvano djelovanjem aminokiseline tiramin, koje osim u pojedinim vrstama sireva možemo pronaći i u namiirnica kao što su: fermentirani mliječni proizvodi, haringa, bakalar, feferoni, jetra pilića, duže stojeća pića (npr. vino) itd.

– kofeinski napitci (kava, čaj, coca-cola i sl.) mogu, u kombinaciji s neuroleptičnim lijekovima (flufenazin, haloperidol, droperidol i dr.) spriječiti njihovu apsorpciju i terapijsko djelovanje. Djelovanje kofeinskih napitaka i namirnica ujedno se negativno odražava ako se konzumiraju lijekovi na bazi teofilina, pripravka za liječenje astme. Rezultat spomenute kombinacije biti će povećanje količine metilksantinskih spojeva u tijelu, a kao posljedica toksično djelovanje ksantinskih spojeva.

– alkohol se ne preporuča niti u jednoj kombinaciji s lijekovima. No, posebni naglasak po pitanju istodobnog ne uzimanja alkohola i lijeka stavlja se u slučaju bolesnika koji troše lijekove metronidazol i grizeofulvin, a osobito lijekove za liječenje dijabetesa, npr. klorpropamid, glibenklamid, glikvidon i tolbutamid. Uzet istodobno sa spomenutim lijekovima alkohol još više snizuje šećer u krvi i dovodi do opasne hipoglikemije, koja, može uzrokovati strašne po zdravlje negativne posljedice, pa čak i smrt.

– agrumi i sokovi agruma mogu zbog visokog sadržaja kalcija (posebice grejp) dolaziti u interakciju lijekovima koji blokiraju kalcijeve kanale (nifedipine, procardia, verapamiol i sl.), lijekovima koji kontroliraju razinu kolesterola, estrogenom, oralnim kontraceptivima i mnogim lijekovima koji se koriste u slučaju alergijskih reakcija (npr. hismanal). Sok naranče ne bih se smio konzumirati zajedno s antacidima zbog sadržaja aluminija, jer može pospješiti apsorpciju tog po organizam često toksičnog elementa.

– hrana općenito može povećati apsorpciju nekih lijekova, npr. propranolola i klorotijazida, a povećava iskoristivost nitrofurantoina. Hrana može smanjiti i apsorpciju acetilsalicilne kiseline, ali i mnogih drugih lijekova (npr. eritromicina, penicilina G i V, tetraciklinskih antibiotika, cefaleksina itd.). Također, hrana općenito usporava apsorpciju cimetidina, što je u ovom slučaju pozitivno, jer lijek na taj način duže djeluje. (altertv.org)

Komentari

komentara

error: Content is protected !!