Opasna igra “Plavi kit” stigla i kod nas: Igra potiče na samoubistvo, roditelji oprez!

Filip Budeikin, tvorac opasne online igre “Plavi kit”, koja podstiče djecu na samoubistvo i koja je iz Rusije stigla i u region, kaže da su tinejdžeri koji su se zbog nje ubili bili “biološki otpad” i da igrom “čisti društvo”.

Dok dane provodi u ruskom zatvoru, tvorac bolesne igre koja djecu poziva na samoubistvo, zasut je pismima maloljetnih obožavateljki.

Filip Budeikin (21) u zatvoru je zbog optužbi da je svojom igrom “Plavi kit” (Blue Whale) uzrokovao ubistvo najmanje 16 tinejdžerki.

Dvadesetjednogodišnji Rus priznao je da je odgovoran za optužbe koje mu se stavljaju na teret.

Policiji je rekao da smatra da su njegove žrtve bile “biološki otpad” i da time “čisti društvo”, piše britanski “Daily mail”. Istražiteljima je rekao i da su njegove žrtve bile sretne što će umrijeti. Smrtonosna igra “Plavi kit” igra se 50 dana, tokom kojih se djeci postavljaju razni izazovi.

Facebook igra “Plavi kit” ubija djecu

“Nacrtaj kita”, “Ureži ga u ruku”, “Gledaj horor filmove”… samo su neki od naloga koje nepoznata osoba putem Facebooka i Instagrama šalje učesnicima igre “Plavi kit”. Posljednji korak je, pišu mediji, samoubistvo, prenosi Mondo.rs.

Hashtagovi u igri su “plavi kit”, “more kitova”, “u igri sam”, “probudi me u 4:20”, “F58″…

Strahuje se da se u Rusiji ubilo desetine tinejdžera zbog ove opasne igre. Jedna od žrtava u Rusiji, Angelina Davidova imala je 12 godina kada je na Božić 2015. skočila sa 14 sprata. Druga žrtva, Ana K, koja je bila opsjednuta igrom, pronađena je obješena.O “Plavom kitu” mediji u Rusiji, Kazahstanu i Kirgistanu pisali su učestalo posljednjih mjeseci, a kako je svojevremeno izvijestio časopis “Nova Gazeta”, Javni centar za internet tehnologiju Rusije identifikovao je samo u jednom danu, 20. januara, 4.000 hashtagova povezanih sa tom igrom.

Britanski “Daily mail” piše da policija strahuje da se “Plavi kit” proširio i na Veliku Britaniju, a opasna igra je, pišu hrvatski mediji, stigla i u Hrvatsku.

Sedmogodišnja djevojčica iz jedne zagrebačke osnovne škole, preplašila se kad su joj na mobilni telefon počele da stižu poruke u kojima, između ostalog, stoje i upozorenja da se zbog navedene igre ubilo 130 djece u Rusiji.

Hrvatski MUP je za Index.hr potvrdio da raspolažu saznanjima o međunarodnom fenomenu širenja opasne online igre pod nazivom “Plavi kit”. Hrvatska policija je pozvali sve koji imaju konkretno saznanje o učesnicima te i sličnih igara, da se odmah jave policiji.

Opasnost i za bh. djecu

Igrica je stigla i u BiH. Tvrdi to psiholog Dženan Skelić, kojeg zabrinuti roditelji zovu i traže savjete.

– Razgovarao sam s nekoliko vidno zabrinutih roditelja, koji me zovu i ne znaju šta rade – kaže Skelić.

Širenje trenda

Riječ je o online igri koja se igra putem društvenih mreža, a u kojoj tinejdžer mora izvršavati svakodnevne zadatke. Njih ima pedeset, s tim da je svaki naredni bizarniji i morbidniji od prethodnog. Prvi su relativno bezopasni, poput crtanja plavog kita na ruci, dok kasniji uključuju gledanje bizarnih ili horor filmova, izbjegavanje prijatelja ili roditelja i samoranjavanje, a pedeseti zadatak uvijek je samoubistvo. Igrica se mrežama dijeli pod oznakama „plavi kit“, „more kitova“, „u igri sam“, „probudi me u 4:20“, „F58“ i drugim, piše Avaz.

Skelić: Posvetiti pažnju

Prema riječima Skelića, djeca u BiH također su instalirala ovu igricu, a vrlo je teško upratiti je li je dijete počelo igrati.- Čuo sam da su djeca otvarala i tražila igricu. Vrlo je teško isprva upratiti ako neko krene s igricom, s obzirom na to da ona kreće od banalnih stvari. To, ustvari, i jeste dobro objašnjenje kako je moguće da dođe do uvlačenja – smatra on.

Kriza identiteta

Najranjivija populacija za ovu igricu jesu adolescentni, upravo zato što se suočavaju s najznačajnijom životnom krizom, krizom identiteta, pojašnjava Skelić. Situacija je dodatno komplicirana, jer je nemoguće djelovati preventivno.

– Vrlo je opasno da li razgovarati s djecom, jer ih na taj način možemo uputiti na to. Najvažnije je biti u toku na kakve društvene mreže djeca odlaze, ali u suštini treba razgovarati s djecom i posvetiti im svaki dan pažnju – savjetuje on.

I dok su roditelji s pravom zabrinuti, internetski stručnjak i softver inžinjer Amel Spahić ističe da postoje određeni načini putem kojih bi roditelji mogli zaštititi svoje dijete.

Spahić: Mogućnost zaštite ipak postoji

– Zaštitu na društvenim mrežama vrlo je teško provesti direktnim nadzorom, jer djeca uvijek mogu naći način da stupe u kontakt s pošastima. Ipak, takozvani „Social media trackers“ pruža mogućnost zaštite interakcije na društvenim mrežama koje sadrže riječi ili fraze koje mogu ukazati na neprikladan razgovor ili post – savjetuje on.

“Anonimusi” mogu reagirati

Prema mišljenju psihologa Skelića, cjelokupnu alarmantnu situaciju najbolje je riješiti u njenom korijenu, tačnije brisanjem igrice.- „Anonimusi“ su ti koji bi mogli to učiniti, a prema mojim saznanjima, pokušavaju doći do izvorišta igrice. Oni su trenutno jedino dobro u ovom internetskom zlu, oni štite pojedinca od Sistema – smatra on.

Komentari

komentara