Novosadski umjetnik Dejan Nestorović otkriva svoje ali i tuđe tajne: Pjevačice duplo mlađe ljubavnike pribavljaju uz pomoć magije!!

Doživjeću stotu jer živim život bez stresa, opuštam se plesom, hranim dobrotom, večeram med i zrnevlje. Pet puta nedjeljno plivam i vježbam. Imam svog tarot tumača i prezirem i gnušam se od ovih pjevačica koje duplo mlađe ljubavnike pribavljaju uz pomoć magije

Novosađanin Dejan Nestorović, profesionalni je plesač, organizator celebrity evenata i direktor NVO «Sigurna pozicija». Smatraju ga jednim od vodećih wellness eksperata u regionu, često učestvuje i u različitim humanitarnim akcijama, reporter je sa Bliskog istoka za Balkan i predsjednik asocijacije arapsko-balkanskog prijateljstva u Beogradu.

Za naš magazin, Dejan je otvorio dušu, razvezao jezik. Govorio je Dejan za mnoge medije do sad, bio intervjuisan od uglednih svjetskih i domaćih novinara, uljepšavao je svojim živopisnim reportažama mnoge portale i štampane medije ali, po prvi put u svom životu, u javnost je iznio neke zanimljive činjenice o sebi, a koje se ne tiču njegovih poslovnih angažmana. O svom zdravom načinu života, slatkišima kao porocima, svinjetini koju izbjegava, rijetkom jeziku kojeg je savladao još u djetinjstvu, ali i mnogim drugim zanimljivostima – samo za Auru su načete mnoge teme.

AURA: Odmah na početku, da priupitamo za tajnu vašeg blistavog izgleda. Mnoge vam žene čak zavide na „bebi-koži“ i savršenom tenu. Recite nam, u čemu leži tajna?

Lice je lična karta svakog čovjeka. Izbjegavam sve što je štetno za kožu, alkohol i dim. Dva puta nedjeljno imam masažu lica sa vrhunskim organskim  uljima visoke koncentracije. To nisu ulja u razblaženoj formi kao industrijska. Sa sastojcima su beta karotena, provitamina A, manuronične kiseline. Žena koja mi održava lice u Beogradu je gospođa Gala, ekspert pravi. Ona je farmaceut izuzetno priznat u Americi i Dubaiju. Kožu tretira sa visokofrekventnim ultrazvučnim stimulacijama i visokim prirodnim supstancama, poput glikolne kiseline iz Švajcarske.

Radila je lice Ani Visi, japanskom princu  i mnogim diplomatama koji su imali problematičnu kožu. Ona već deceniju brine o izgledu moje kože. Trenutno za ovo ljeto sam dobio paletu proizvoda i krema poslije brijanja sačinjenih od ribljih jaja, tj. ikre sa Bosfora.

AURA: Kažu da je za ljepotu i zdravlje ključni faktor ishrana. Poznati ste i kao wellnes ekspert, pa nam recite, šta se najčešće nalazi u vašem tanjiru?

Prva stvar koju sam izbacio još kao dijete iz jelovnika bila je svinjetina, ona je nečista i ubija srce i krvne sudove. Doručkujem bademe sa puno jogurta, grejp sa medom i orasima. Takođe volim tursku kafu, ona mi osvježi dan oko podneva, od nje ne bježim. Jedem puno povrća, šitaki pečurke i piletinu. Međutim, da bih izdržao životni tempo koji imam tu su i ogromne količine vitaminskih koktela. Dok sam živio u Rimu, kao student, naučio sam da spremam njihove paste. Ali, to goji pa ih izbjegavam. Inače, u Srbiji se hranim vijetnamskim pirinčem sa puno kuhanog mesa. Kad dođem u Sarajevo, na “repertoaru” su obavezno baklave. Tome ne mogu da odolim. Ne poznajem bolju slasticu od sočne baklave u kojoj krckaju orasi. Baklave su moja tiha patnja, strast i porok. Inače, živim život bez stresa, opuštam se plesom, hranim dobrotom, večeram med i zrnevlje. Pet puta nedjeljno plivam i vježbam. Mislim da ću doživjeti stotu.

AURA: Dejan i ezoterija?

Mislim da svaki čovjek ima ili nema svoju magiju. Ona je pozitivna ili negativna. Ne posjećujem magove. Ali, ne mogu reći da mi nisu nudili zapise kod nekih hodža, što sam odbijao. Imam svog tarot tumača, to je jedna djevojka koja je toliko precizna u tumačenju karata da pomislim često da je vidovita. Ona tačno kaže biće ti to i to. I, tako i bude. Mnogi političari u Beogradu imaju svoje magove, tarot tumače, vračare. Seka Aleksić ima neki zapis na leđima u obliku tetovaže, koji je navodno čuva od zlih sila. To je ona dala da joj se istetovira po nečijim uputama, nije to tako bezveze.

Pouzdano znam, mnoge pjevačice idu na Homoljske planine i tu kod jedne babe vračare baju kako da zadrže i osvoje duplo mlađe muškarce. Zato je tolika i poplava matorih pjevačica i mladih muškaraca na estradi. Međutim ta njihova ljubav je đavolja, jer je od đavolje rabote nastala i brzo puca i čak im i djeca nerođena stradaju u utrobi.

AURA: Imate jedan zanimljiv detalj iz djetinjstva?

Daaa. Imao sam lijepo djetinjstvo i bogato. Bog mi je podario baku Nadu i deku Marka koji su gluhonijemi. Sve razumiju, ali ne čuju glasove ovog svijeta, pričaju rukama i svu komunikaciju ostvaruju dodirom. Oni su moje najveće bogatstvo i podrška bili u odrastanju. Bog im je oduzeo sluh, ali podario im je dodir jači nego kod ,,sluhista’’. Zahvaljući tom dodiru i jeziku ,,ruku “ koji je drugačiji, naučio sam da cijenim bilo koju  različitost i posebnost drugih ljudi i kultura, nacija. Uz njih sam, ne samo savladao taj rijetki jezik na svijetu – jezik tišine, već sam od njih usvojio nesebičnu ljubav i klicu dobrote koja me tjera da pomažem drugima. Za mene je različitost, prednost u životu. Ja sam različit u svojoj posebnosti i to je moja prednost u životu, različitost koja mi donosi novac i sreću u ljubavi i sve!

AURA: Kaže se da onaj tko spasi jedan život, kao da je spasio cijeli svijet. Rijetki su oni koji znaju da ste vi spasili jedan mladi život?

Da, bio je to jedan užasan trenutak, koga nikada neću moći da zaboravim. Cio nemili događaj se zbio na vrhu jednog hotela sa ogromnim bazenom u Dubaiju. Bilo je jutro, a pošto volim da izjutra plivam, prije doručka, otišao sam na moju omiljenu rekreaciju. Ni slutio nisam da ću ugledati davljenika. Slika tog prizora i danas mi titra pred očima. Jako jezivo! U nekoliko metara dubokom bazenu, davi se i guši maleni dječak. Nigdje nikoga, ni njegovih roditelja, ni spasioca, samo ja i to, skoro pa već beživotno tijelo. Sve se zatim odigralo u nekoliko sekundi. Možda i milisekundi. Skočio sam u vodu i brzinom munje doplivao do dječaka i izvukao ga na suho.

Kasnije su stigli i svi ostali. Saznao sam da mali ima šest godina. Muhamed se zove. Kada nekome spasite život, nema ljepšeg osjećaja vrednote ljudskog postojanja, a pogotovo djetetu sa tako lijepim imenom.

AURA: Dotaknimo se malo i vaših putovanja. Zaista su sjajne reportaže iz kojih možemo upoznati mnoge svjetske destinacije, no, nedavno ste bili u Mostaru i doživjeli i jedno neprijatno iskustvo?

Ja jesam svjetski putnik i to je bila moja prva posjeta Mostaru, za razliku od naprimjer Sarajeva, gdje sam često gost. Obišao sam Mostar uzduž i poprijeko sa svojim prijateljima, jednim drugom koji je Bošnjak, a drugi Hrvat. Tako da se uvijek našalim da smo sad internazionale, kako nam je svijet krojio nove države. Međutim, jedna stvar me je jako zabrinula kao kosmopolitu i svjetskog putnika, a to je težnja jednog dijela naroda pretežno hrvatskog, da Mostar proglase svojim gradom, kao i čitavu Hercegovinu da prisvoje za sebe. Često u prodavnicama ili na pumpama možete čuti ,,Ovo ti nije Bosna, ovo ti je Hercegovina. Čemu toliko insistiranje na tome, pitam se. Pa Mostar je prije svega grad u državi koja se zove Bosna i Hercegovina.

Ponekad tako stanem pa se zapitam – šta se to toliko bori u običnom čovjeku, u isto vrijeme budala idiot i genije?? Volio bih da pobijedi pametniji u običnom čovjeku i Mostar ostane i postane  jedan i jedinstven za sve ljude na ovome svijetu. Mostar spaja nas mlade, uspomene i druženje nas povezuju, nacionalizam gazimo, a različitost je naša prednost i bogatstvo.

AURA: Izuzmemo li Mostar, ostala iskustva su pozitivna? Gdje se osjećate najugodnije?

Moji najbolji prijatelji, inače veoma uspješni ljudi su – muslimani. Gdje god da odem, u Sandžak, Novi Pazar, Dubai, Istanbul…imam krasne prijatelje. U njihovim domovima sam rado viđen gost, i drago mi je što oni cijene moj smisao za humor i moj odnos prema različitostima. Ja nisam tipičan Balkanac i vrijeđaju me neke nametnute razlike koje nas udaljavaju i tjeraju da se mrzimo međusobno. Svi smo mi prije svega ljudi, a kako se molimo Bogu, ionako je svačija privatna stvar. Ja zaista želim da iskoristim sam sebe kao javnu ličnost – u jednu humanu misiju, a ona se bazira na međusobnoj ljubavi, toleranciji, poštovanju…Zato stalno ističem svoje prijateljstvo sa gradom Sarajevom, gradom u kojem žive divni ljudi na svijetu; prijateljstvo sa muslimanima, ali i prijateljstvo uopće sa svim dobrim ljudima.Volim da sa prijateljima iz Tuzle i Mostara pijem vina na izvorištu rijeke Bune.

AURA: Poznajete kompletan državni vrh Srbije, mnoge vjerske poglavare i cijelu estradu, ko je za vas čovjek broj jedan?

Definitivno sam fasciniran likom i djelom muftije Zukorlića iz Novog Pazara. Ukoliko imate sreće kao putnik dobronamjernik da neko vrijeme provedete kao gost u ovom gradu slatkih baklava, originalnog džinsa, ljudi toplog srca i širokog osmijeha će vas bratski dočekati, a ukoliko pri tome na trgu sretnete i glavnog muftiju Islamske zajednice Muamera ef. Zukorlića – pravi ste sretnik. Gospodin Zukorlić će vas vjerovatno iznenaditi svojom neposrednošću, prijatnošću i srdačnom dobrodošlicom koja karakteriše samo velike ljude, ljude koji umiju da pruže ruku svakom čovjeku, bez obzira sa kog kraja različitog sveta on dolazio. Naročito u Novom Pazaru se posebno vrednuju i cijene ljudi koji su posebni u svojoj različitosti u odnosu na druge ljude. Što se tiče estrade, Lepa Brena je izuzetan profesionalac, ali kao čovjek mi se nikada nije dopala, dok kod vas u BiH izuzetno cijenim Selmu Bajrami kao umjetnika. Jako je lijepa žena. Trebate biti ponosni na nju…

AURA: Na kraju ovog našeg razgovora o svemu i svačemu, poručite nešto i našim čitateljima.

Rado. Znam da se Aura svuda čita, u cijelom svijetu. Nalazio sam je na kioscima širom Evrope, ali i u domovima mojih prijatelja u Australiji, Africi i Aziji. To je magazin bez isteka roka. Novina za koju se ne može reći:stara je. I zato naravno, rado ću nešto poručiti mnbogobrojnoj publici, onima koji će čitati ovo sad, kad novina izađe, ali i nekoliko godina kasnije, jer Aura ide od ruke do ruke i nikada ne odlazi u stari papir: “Mi smo djeca Balkana, djeca ratnih vremena koja sanjaju o ljepšoj budućnosti u nekoj Evropi. Ponosni trebamo biti što smo sa ovih prostora. Krase nas prelijepi glasovi, najljepša muzika, najbolje igre, viteštvo i junaštvo, dobrota, staro gostoprimstvo, plemenitost, i još mnoge druge osobine…Cijenimo to, volimo se i budimo ponosni na sebe, jer nas ovakvih – nigdje više u svijetu nema.

Čuvajmo i njegujmo to što imamo. Volite zemlju iz koje ste potekli, i vaše porijeklo i običaje nikada ne zaboravite, bez obzira koje vere ili nacionalnosti bili, jer svi smo mi potekli sa istog prostora.

(E. K./aura.ba)

 

Komentari

komentara