Njemački naučnici tvrde: Savremeni ljudi su hibridi Anunakija!

Tim naučnika u Njemačkoj je otkrio da savremeni ljudi dijele DNK, za koju se vjeruje da pripada vanzemaljskoj rasi poznatoj kao “Anunaki”.
Sve do nedavno,  mišljenje je bilo da su savremeni ljudi “homo sapiensi”, postojali na Zemlji 200.000 godina. Ali sada novo istraživanje sugeriše da bi savremeni mozak mogao biti star oko 35.000 godina, prenosi webtribune.rs.


Tim istraživača sa Maks Plank Instituta za evolucionu antropologiu u Njemačkoj je ukazao na period kada je ljudski mozak dostigao svoj trenutni oblik, kako su ove nedjelje objavili britanski mediji.

Savremeni ljudi imaju daleko više “zaobljen“ oblik mozga nego raniji hoiminidi kao što su “neandertalci”. Ali tek relativno nedavno je prednji deo postao viši, a strane paralelnije. U evolucionom smislu, ova iznenadna i brza promena je ta koja je “homo sapiensa” odvojila od ranijih formi u evolucionom drvetu, a to se dogodilo mnogo skorije nego što se ranije pretpostavljalo.

Iako postoji uvjerenje o savremenom čovjeku kao krajnjem preživjelom, koji se raširio i naselio širom svijeta, ova iznenadna masivna promjena dovodi do pitanja: da li je imao pomoć?
Teorije o “drevnim astronautima“, “posmatračima“ iz Biblije, “Anunaki“ iz Sičinovog prijevoda sumerskih tekstova, sve ove ideje govore o brzom ponovnom stvaranju čovjeka u novom izgledu, u zavisnosti od toga čije priče se slušaju. A postoje i mnogi koji misle da ti “izmenjeni“ ljudi potiču od krvne linije današnjih Iluminata.

Istraživački tim naročito ukazuje na to da su promjene u lobanji bile te koje su omogućil promenu veličine mozga, oblika i funkcije.

Ove promjene su omogućile “homo sapiensu” da naprvi značajan razvoj u ponašanju, i kao savremeni čovjek je počeo da:

-Izrađuje alat
-Razvija radnu i dugotrajnu memoriju
-Posjeduje samosvijest
-Koristi jezik
-Planira aktivnosti
-Razume brojeve
-Obraća pažnju na svoje okruženje
-Razvija složene emocije
A ove osobine su karakteristike koje definišu današnju ljudsku civilizaciju. Zaista, nemoguće je zamisliti čovječanstvo bez ovih osobina, ali čak i od ranijih hominida, “homo sapiens” se odvaja.
Čini se da ove promjene odvajaju “neandertalce” od “homo sapiensa”, a još uvijek nije jasno kako se to desilo i kako je savremeni čovjek postao toliko drugačiji. Pišući za “Science Advances”, tim iz Maks Plank instituta ne pokušava to da objasni, ali njihovo istraživanje je vreme te iznenadne evolucije dovelo do današnjeg dana.

A sada imamo daleko kraći vremenski okvir od razvoja savremenog uma i početka civilizacije i istorijskih zapisa. Umesto savremenog čovjeka koji živi u kamenom dobu 190.000 godina prije rođenja pisanja, nauke, poljoprivrede, arhitekture i religije – sada postoji samo 20.000 godina, što smanjuje vjerodostojnost da se sve to desilo pukom slučajnošću.

Kako je čovjekova pamet prevazišla njegovu mudrost od samog početka industrijskog doba, shvatanje zašto se čovjek našao odvojenim o prirode oko njega, i da li je to zaista zbog toga što su vrste genetski manipulisane od strane posjetilaca – to postaju ključna pitanja.

Možda bi nam ti odgovori mogli pomoći da razumjemo našu destruktivnu potrebu, i dobijemo odgovore na kontinuirani opstanak čovječanstva. Sada, više nego ikada prije, postoje razlozi da se pomisli da je ljudska rasa nastala iz nečega više od same prirode, vremena i puke slučajnosti.

 

Komentari

komentara

error: Content is protected !!