NAUKA UPOZORAVA: Više sintetičkih materijala u kući, veća prostata i manjak spermija!?

Najnovija američka studija je pokazala da ishranom u tijelo unosimo ne samo hranjive tvari nego i zabrinjavajuće količine sintetičkih molekula, koje izazivaju hormonalne smetnje

  Prema podacima njemačkog Saveznog ureda za okoliš, već i najmanja koncentracija BPA u tijelu djeluje kao hormon estrogen. Pokusi na životinjama pokazali su da kod mužjaka povećava prostatu i smanjuje proizvodnju spermija, a kod ženki uzrokuje preranu spolnu zrelost. Američki naučnici zabilježili su kod životinja i smetnje u krvi i pretilost

Bisfenol A, skraćeno BPA, jedna je od hemikalija koja se najviše proizvede u svijetu. Njegova godišnja proizvodnja je oko tri miliona. Predpostavlja se da se samo u Evropskoj uniji svake godine potroši više od 640.000 tona te hemijske tvari.

Dokazane sumnje

Molekule BPA upotrebljavaju se za proizvodnju polikarbonata i epoksidne smole, što znači da se nalaze u gotovo svim sintetičkim proizvodima iz naše svakodnevnice: u CD-ima, instrumentnoj pločici u autu, kućanskim aparatima, ljepilima, ali i u dječijim bočicama, folijama za hranu, u unutrašnjosti limenki za piće, pa čak i u zubnim plombama.

Ipak, na osnovu sve više naučnih potvrda, nezgodno je to što BPA ima hormonalno djelovanje. Prema podacima njemačkog Saveznog ureda za okoliš, već i najmanja koncentracija BPA u tijelu djeluje kao hormon estrogen. Pokusi na životinjama pokazali su da kod mužjaka povećava prostatu i smanjuje proizvodnju spermija, a kod ženki uzrokuje preranu spolnu zrelost. Američki naučnici zabilježili su kod životinja i smetnje u krvi i pretilost.

Industrija je dosad stalno sumnjala u činjenicu da se ta sintetička sirovina nakuplja u ljudskom tijelu. Nedavna temeljita studija američke vlade dokazala je upravo to: naučnici iz državnih zavoda za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) ispitali su urin 2500 reprezentativnih ispitnika i kod njih 92 posto pronašli “izmjerljivu količinu BPA” koja je u tijelo očito dospjela ishranom.

Ugrožena dojenčad

Naime, molekule BPA pod utjecajem topline odvajaju se i ulaze u hranu. Nadalje, naučnici su utvrdili da je koncentracija BPA kod ispitanika bila “znatno viša od one koja je kod životinja uzrokovala bolesti i smetnje u razmnožavanju”.

Iako njemački Savezni ured za okoliš posljednih osam godina zahtijeva smanjenje količine bisfenola A u kritičnim slučajevima koji mogu naškoditi potrošačima ili okolišu, nažalost ništa se nije promijenilo. Naprotiv, Evropska agencija za sigurnost hrane (ESFA) prošle je godine dopuštenu granicu unosa povisila sa 10 na 50 mikrograma po kilogramu tjelesne težine.

Istovremeno je ista institucija priznala da se kada je o šestomjesečnoj dojenčadi riječ, u prosjeku unosi 13 mikrograma BPA po kilogramu težine, što je gotovo za trećinu više od nekadašnje dopuštene granice.

 

 

 

Komentari

komentara