Narodno vjerovanje o biljki Raskovnik: NAJJAČA PRIRODNA HAMAJLIJA POMAŽE KOD BOLESTI

Raskovnik je trava magične moći. On otvara svaku bravu, raskiva svaki okov i sve čini rasčinjuje. Pravi raskovnik je veoma teško pronaći.

Raskovnik je višegodišnja zeljasta biljka iz porodie štitarki. Može dostići visinu od 60 do 120 cm, a vrste ove biljke u nekim područjima se smatraju magijskim biljkama.

Stari ljudi su raskovnik tražili tako što su sami sebe okivali u bukagije i noću lutali mjestima gdje su vjerovali da raskovnik raste. Tamo gdje se okovi sami otvore i spadnu, tu mora biti raskovnik.

Raskovniku se pripisuju mnoga ljekovita svojstva, evo gdje pomaže: problemi sa čirom, problemi sa varenjemm protiv žutice, protiv gihta, za liječenje astme, prirodan je lijek za impotenciju kod muškaraca. Sok od raskovnika pomaže pri liječenju kataraktu, podstiče menstruaciju

S druge strane, narodno vjerovanje kaže da ova biljka ima nevjerovatnu moć da privuče pozitivnu energiju.

O narodnim vjerovanjima kada je ova biljka u pitanju pisao je još Vuk Stefanović Karadžić u 19. vijeku. Vuk je za ovu biljku zabilježio: “Raskovnik je neka trava, za koju se misli da se njom, svaka brava i svaki drugi zaklop otvori sam od sebe.” Otuda naziv raskovnik, jer raskiva i otvara sve.

Za ovu čarobnu biljku postoji vjerovanje da živi samo jedan dan. Vjerovatno zato što se do nje teško dolazi. Nikne u sumrak, procvjeta tokom noći i ujutro uvene.
Postoje čak i narodna vjerovanja koja zastupaju tezu da kada se pronađe trava raskovnik, treba posjeći ruku ili palac i previti ovu biljku na ranu da zaraste. Tom rukom se poslije mogu otvoriti sva vrata.

Najzastupljenije narodno vjerovanje jeste da je raskovnik prirodna hamajlija koja donosi napredak i sreću onome koji ga posjeduje. Raskovnik se smatra zaštitnikom kuće i zaštitnikom osobe kojoj daje pozitivnu energiju, napredak i sreću.

Vojnici su u ratovima nosili sa sobom raskovnik u vidu hamajlije i onaj ko je kod sebe imao ovu hamajliju, ni metak ga nije mogao ubiti. Vjerovanje kaže da je najbolje ubrati je u noći između 5. i 6. maja, uoči Đurđevdana, jer tada ima najveću moć.