NARODNI KALENDAR I VRIJEME: Ako su muhe “dosadne”, zuje i peckaju češće i više – bit će kiše!

Posmatrajte ponašanje životinja i saznajte kakvo nas vrijeme očekuje. Što nemirnije životinje, sprema se veća oluja!

 

vrijemeVremenske prognoze su otkako je svijeta i vijeka budile čovjekovo veliko intresovanje. Na sve načine se trudio da predvidi kakvo ga vrijeme očekuje da bi mogao isplanirati svoje svakodnevne djelatnosti i buduće poslove. Savremene prognoze za razdoblje do deset dana unaprijed izrađuju se objektivnim, sofisticiranim naučnim metodama. Međutim, bez obzira na sav trud i uspješnost naučnog predviđanja vremena, u narodu je još uvijek prisutan sistem iskustvenih prognoza.

Tako su nastala brojna pravila a većina njih je pretočena u izreke radi lakšeg pamćenja. Kao najčešći i najpouzdaniji pokazatelji vremena bile su biljke i životinje. Već je starogrčki mudrac Teofrast iz u svome djelu Znakovi bilježio izreke kao što su: “Kad pas ruje zemlju, to je znak jakog nevremena!” te “Znak je nastupa jake zime ako sezona janjenja ovaca počne rano!”.

U životinja, posebno onih koje žive na slobodi, vrijeme itekako utječe na cjelokupno življenje. Skoro je nemoguće pronaći bilo kakav oblik njihovih aktivnosti na koje vremenski uvjeti, temperatura i vlažnost zraka, atmosferski pritisak itd. ne utječu. Zahvaljujući tome, naučile su se pravovremeno sklanjati od nepovoljnog ili opasnog vremena, što je pomoglo sačuvanju brojnih bioloških vrsta.

Ako su muhe “dosadne”, mnogo oblijeću, zuje i peckaju češće i više – bit će kiše!

Ova izreka samo je jedna od brojnih sličnih koje se odnose na muhe “pakosne pecavke”, komarce i obade. Kada je lijepo vrijeme, muhe se mogu primijetiti još od jutra. Možda se uvijek ne vide, ali na njhovu prisutnost upozorava zvuk prepoznatljivog zujanja. Ako je zujanje posebno glasno, može se očekivati zatopljenje.

Uoči nastupanja vlažnog i kišovitog vremena njihovo se ponašanje mijenja. S početka sjede mirno i tiho na zidovima. Na početku su mirne, ali kako se promjena vremena približava, postaju nemirnije i nasrtljive.

Nasuprot tome, večernji rojevi komaraca koji lete visoko smatraju se znakom budućeg lijepoga vremena.

Obadi – posebno tzv. kišni obad i konjske muhe uoči kiše i nevremena napadaju svoje žrtve, ljude ili stoku na paši.

 

vrijeme mraviMravi danonoćno aktivni – lijepo vrijeme; ranije se vraćaju s posla u mravinjak i pokrivaju njegove otvore – kiša će!

Mnogi prirodnjaci koji su se bavili istraživanjem mrava zaključili su da su oni dobri “vremenari”. Kada je lijepo vrijeme mravi su vrlo aktivni i njihov rad traje danonoćno. Ukoliko primijete znakove pogoršanja vremena, tada će se brže vraćati u mravinjak sa svojih pohoda. Ako pritom još i pokrivaju ulaze u mravinjak, prijetnja kiše je ozbiljna.

Jednom prilikom u Kazahstanu su uočili kako su se žućkasti livadni mravi, koji su živjeli na zelenoj livadi pokraj rijeke, počeli žurno preseljavati s niske obale na povišena mjesta. Užurbano, zamalo panično, prenosili su jaja, ličinke i svoje kraljice. Naizgled, nije bilo razloga takvom ponašanju. Međutim, uskoro se je u obližnjoj rijeci voda jako nabujala zbog kopnjenja leda u gorskom ledniku. Kako su mravi to mogli unaprijed znati? Vjerojatno su uočili dizanje podzemne vode koja je najprije poplavila duge hodnike podno mravinjaka, koji sežu duboko u zemlju.

 

Pijavica “drijema” – lijepo vrijeme se sprema; pijavica se diže – nevrijeme stiže!

Kad se vrijeme počne mijenjati te zaprijeti kiša ili nevrijeme, pijavice se dižu prema površini vode ili čak izlaze iz vode.

 

Kad iz podzemlja izađe kišna glista, bit će kiše – dosta!

U dugotrajnim ljetnim razdobljima suha, pa i sušna, vremena, gliste se spuštaju u najniže dijelove tla, koji nisu onoliko suhi koliko su to površinski. Posebno je zanimljivo njihovo ponašanje pri vlažnome vremenu. Tada uoči kiše napuštaju svoja skloništa i upućuju se prema površini. Dogodi li se to tokom padanja kiše, smatra se upozorenjem na njezinu veliku jakost i dugotrajnost.

 

Kad riba iz vode iskače, nebo uskoro “plače”

Ribe, poput šarana i soma, na primjer, uoči pogoršanja vremena isplivavaju na površinu vode i pljeskaju repom. Bjelica i crvenperka u takvim okolnostima rado iskaču iz vode.

Brkica, brkica čikov, čikov ili piškor (Misgurnus fossilis) u prirodi živi na muljevitom dnu, u sporim blatnim rijekama, često ga ljudi drže i u akvarijumu. Podiže li se čikov na površinu vode i počinje kružiti po njoj, bit će kiše ili oluje. Događa se da se uoči posebno jaka nevremena čikov toliko uznemiri, uzruja, da nehotice iskoči iz akvarija na pod!

 

Kad žabe izlaze iz vode, a kreketuše se počnu gromko glasati – treba se kiše i nevremena plašiti!

Kad vodene žabe ili zelene žabe mirno sjede na vodi, kiše neće biti. Čak i kad se na nebu primijete olujni oblaci, svejedno će kiša izostati. No, ako žabe izlaze iz vode i skakuću duž obale jezera ili neke druge vodene akumulacije, treba očekivati kišu. Nalaze li se žabe blizu površine vode i krekeću, držeći glavu izvan vode – to nagovještava nastup nevremena.

I način njihova kreketanja može se iskoristiti u proricateljske svrhe. Krekeću li žabe kriješteći i neugodnim zvukom, približava se kiša, a ako to čine “umilno” – treba se nadati lijepu vremenu.

 

vrijeme lastavicaKad lasta nisko leti – kiša prijeti!

Vrlo često niski let lastavica prethodi padanju kiše ili nastupu nevremena. Kad zaprijeti jako nevrijeme, lastavice lete uznemireno prema gore i dolje.

Uoči pogoršanja vremena ptice se ponašaju različito. Mnoge su uznemirene i mašu krilima (čavka). Druge se jako glasaju (dugorepa svraka, zeba bitkavica). Nasuprot njima, druge (slavuj veliki) utihnu. Vrabac pokućar, crna vrana i velika sjenica u takvim okolnostima “kupaju” se u prašini.

Pri lijepu ljetnom vremenu opažaju se kružni letovi uvis vrana, čavki i čvoraka. Uoči nevremena u zraku su prisutne i silazne struje koje su pticama neugodne pa zato ne lete visoko i ne skupljaju se u jata, nego snuždeno sjede po krovovima kuća ili na drugim mjestima.

Slično se ponašaju i divlje patke. Ne grade li gnijezda na livadama u blizini rijeka i drugih staništa – kako to obično čine – nego na povišenim mjestima, to je znak njihova naslućivanja kišovitog ljeta, koji bi mogli ugroziti njihova gnijezda i mladunčad.

 

Kupaju li se u prašini kokoši – nadaj se skoroj kiši!

Na uobičajeni porast vlage zraka uoči pogoršanja vremena pojedine vrste peradi reagiraju “kupanjem” u prašini ili u rupi iskopanoj u zemlji. Usto, u takvim okolnostima kokoši klepeću krilima, neprestano prebiru perje i čerupaju se, kokodaču… Rašireno je i vjerovanje da kukurijekanje pijetlova u neuobičajeno vrijeme nagovještava nastup kiše. Primijeti li se u toplome dijelu godine dugo zadržavanje pataka i gusaka u ribnjacima i svugdje gdje ima vode, uz učestalo gnjuranje, klepetanje krilima i bučno glasanje – skora kiša vjerojatno neće izostati. Posebno ako pritom ustrajno mažu svoje perje masnoćom koju proizvode žlijezde na trtici.

 

vrijeme mačkaMačka se umiva, pas se u prašini valja – kiša nas pozdravlja!

Psi se uoči kiše i nevremena ustrajno valjaju po pijesku i prašini. Uzrok tome su buhe i krpelji, koji su tada vrlo aktivni, pa ih se pas želi osloboditi valvrijeme pasjanjem.

Domaća mačka nagovještava kišonosnu ili olujnu promjenu vremena nemirom, pa i agresivnošću, češćim “umivanjem” i češanjem jer je tada izloženija napadima kukaca i parazita.

 

 

Šta rade divlje životinje pred oluju?

Među divljim se životinjama obična vjeverica smatra ponajboljim živim barometrom. Kad je vjeverica izrazito nemirna, besciljno skakuće po drveću i glasa se posebnim zviždanjem, sprema se nevrijeme. Zatim slijedi njezino skrivanje u skrovište, zatvaranje otvora s one strane odakle vjetar puše i čekanje svršetka nevremena u sigurnome.

Divokoze, jeleni i srne također očituju uznemirenost uoči pogoršanja vremena. Obični zec u hladnoj polovini godine uoči snježnog nevremena odlazi, i to najčešće u povećim skupinama, s polja u obližnju šumu.

Jazavac izlazi u lov samo onda kad naslućuje da će vrijeme biti lijepo i tiho, dok vidra najradije počinje loviti onda kad se očekuje kiša. Ako evropska krtica vrlo aktivno ruje zemlju i izbacuje vani velike gomile zemlje, to nagovještava nastup ružnog, kišovitog vremena

 

Odlijeću li pčele daleko od pčelinjaka, lijepo vrijeme nas čeka!

Pčele imaju mnoštvo osjetila koja im pomažu u uočavanju i najmanjih promjena stanja atmosfere i njihovu navješćivanju prije nego što postanu veće i učinkovitije. Posebno su na glasu pčele medarice (Apis mellifera).

Odlijeću li pčele rano ujutro iz košnica na pašu u velikome broju ili pak odlijeću neuobičajeno daleko u potrazi za cvjetnim polenom i nektarom, to je pouzdan znak lijepoga vremena.

Ako za loša vremena pčele u košnicama ne miruju, nego se neprestano kreću i zuje, valja očekivati skoro proljepšanje vremena. Kad se pčele u velikim skupinama užurbano upućuju s paše prema pčelinjaku, valja se pripremiti na skori nastup nevremena – makar nebo u tome trenutku i izgledalo bezopasno.

Ako su pčele razdražljive i nasrtljive, to je često znak skore promjene vremena. Izlijeću li ljeti pčele iz košnice, ali se ne udaljavaju od nje, nego se u velikome broju skupljaju na njezinim stjenkama, time upozoravaju na nastup žege i velike vrućine. Vraćaju li se pčele s paše kasnije nego što to inače čine, to bi moglo biti upozorenje na nastup dugotrajnog razdoblja kišovitog vremena. ((aura.ba/A.Hodžić)

 

 

Komentari

komentara

error: Content is protected !!