Na farmi gusaka u selu Triješnica kod Bijeljine: Oduvijek se guščije salo “suhim” zlatom plaćalo, jer je lijek za plućne bolesti

Guščija džigerica je izuzetno cijenjena i skupa, a na cijeni je i rastopljeno guščije salo, posebno traženo za liječenje respiratornih bolesti.

 

Prije šest godina porodica Pantić iz sela Triješnica kod Bijeljine osnovala je farmu gusaka čije jato danas broji 500 grla najčistije talijanske rase kod preradara prepoznatljive kao bijela guska.

Boro Pantić, kome u poslu pomaže i Milica Pantić. kaže kako ovu vrstu peradi nije teško održavati, ali je potrebna konkretna podrška Ministarstva poljoprivrede da bi bilo isplativo za preradare.  Pantići su optimisti i vjeruju da će ova jedina farma gusaka u BIH opstati na tržištu.

 Pod okriljem Zadruge

Da je uzgoj ove vrste peradarstva isplativ nema sumnje – kažu Pantići i dodaju kako samo neki pokazatelji ukazuju da ima svoju budućnost i isplativost.

– Registrovali smo kao Poljoprivredna zadruga “Anser” sa željom da se probijemo na ino tržište, što znači da moramo imati i kvalitet za Evropsku uniju, ali za tako nešto potrebno je još mnogo toga, prije svega konkretna podrška. Prolaznica za ino tržite je regulisanje izvoza guščijeg, odnosno mesa preradi  za EU.

  Guščija džigerica

Milica kazuje:

– Guska je biljojed, koristi svu biljnu masu i žitarice. Hranimo je sa našeg imanja, a ako zafali dokupimo. Guska dnevno pojede oko 300 grama kukuruza, ako se hrani samim kukuruzom, a ako ima biljnu masu, onda je to daleko manje.

Guščija džigerica je izuzetno cijenjena i skupa. Kilogram košta oko 200 KM. Na cijeni je i rastopljeno guščije salo, posebno traženo za liječenje respiratornih bolesti. Oduvijek se plaćalo “suhim” zlatzom, jer je stvarno dobar narodni lijek za plućne bolesti. Ako se dobro hrane, guske mogu dostići težinu i do šest, pa i sedam kilograma.

Nose jaja smo u proljeće

 Zanimljivo je guske jaja nose samo u proljeće. To je prilika u tom perodu dio jaja prodamo, a drugi dio iskorisimo za novu proizvodnju. Kao i svaki drugi posao u peradarstvu i ovaj traži odricanja, planiranja, trud. vrijeme. Drugi peradari teško opstaju, ali,  eto mi se zahvaljujući upornosti, prije svega ljubavi prema ovin divnim životinja, jedini koji imamo farmu gusaka u BiH.

Mustafa SMAJLOVIĆ/aura.ba

Komentari

komentara