Na farmi gusaka Brane Račića iz Novog Sela kod Gradiške: LJEKOVITA GUŠČIJA MAST SPAŠAVA SARAJLIJE!

Najveći dio guščije masti koje proizvede, a obično istopi oko 50 litara Račići na razne načine šalju u Sarajevo. Sarajlije muku muče sa smogom i imaju veoma mnogo problema sa disajnim organima. Brano kaže, kada bi imao mogućnosti, samo bi zbog Sarajlija uzgajao 500 gusaka.

Brano Račić, svestrani farmer i majstor iz pitomog Novog Sela, smještenog na obali rječice Mature, dospio je ovih dana u žižu domaće, pa i regionalne javnosti. On je nadaleko poznat po svojim guskama, koje, uvjerili smo se, žive u prirodnom okruženju male, ali spore rijeke Mature, koja se ulijeva u Savu i razdvaja Novo Selo od susjedne Bardače.

Ovaj raj na zemlji idealan je za uzgoj gusaka, povrtlarstvo, ribarenje i razne majstorluke kojima se bavi Brano.

Vrijeme klanja gusaka i topljenja veoma ljekovite guščije masti je upravo u toku. U dvorištu Račića radno. Osim Brane i supruge Tatjane tu su i kćerke Amanda i Andrea, te komšinice.

  • Ove zime ćemo poklati oko 70 gusaka. Ostaje matično jato, ali već prvih januarskih dana iz inkubatora će se izleći 15 guščadi. U prioritetu nam je topljenje masti. Guščija mast je odličan lijek u liječenju bronhitisa i drugih problema sa disajnim organima. Dovoljno je samo da se na vrh noža stavi malo masti u već skuhanu supicu i servira djetetu ili odrasloj bolesnoj osobi. Rezultati su momentalni – objašnjava Račić.

Najveći dio guščije masti koje proizvede, a obično istopi oko 50 litara Račići na razne načine šalju u Sarajevo. Sarajlije muku muče sa smogom i imaju veoma mnogo problema sa disajnim organima. Brano kaže, kada bi imao mogućnosti, samo bi zbog Sarajlija uzgajao 500 gusaka.

  • Nije lako uzgajati guske. One hoće određenu površinu i da se slobodno kreću. Hoće i vodu da plivaju, da love i jedu barsku travu. Guske neće djetelinu, ukoliko bi jele sijane biljke njihova mast ne bi bila ljekovita. Najpresudnija je njihova hrana, a to su biljke sa barskih terena – objašnjava naš sagovoprnik.

 Njegove guske ležu se u šupljinama stabala vrbe, u drvenim objektima, pa čak i na skrovitim mjestima. Iako je ogradio svoju teritoriju, štetočine mu zadaju veliku glavobolju.

  • Svakodnevno vodim ljutu borbu sa kunama, tvorovima, lisicama, šakalima i psima lutalicama. Ne pomažu ni lovci. Nekako uspijevam da zaštitim svoje guske – žali se Račić.

Nakon topljenja i pakovanja guščije masti Brano Račić se bavi mesnim prerađevinama od mesa. Tvrdi da je ljekovito i samo guščije meso.

  • Znaju to moji prijatelji, kupci. Ko je jedanput dolazio kod mene, uvijek se vraća. Jer na guščijem mesu koga preporučujemo za supe i variva ima dosta sala, koga ne možemo odvojiti i istopiti. Ljekovite su i džigerice, a ja sušim guščije meso i pravim posebnu deliciju. To su guščije kobasice. One su najbolje za zimske dane, teferiče i meraklije. Svi koji probaju misle da je riječ o mesu neke divlje životinje, a nije – kaže Račić.

Brano Račić svud oko kuće posadio je ogromne plastenike. Godišnje proizvede na desetine tona paradajza, paprike, krastavca i drugog povrća. Sam je izumio i napravio nekoliko zanimljivih alatki. Specijalnost su mu i stolarske majstorije.

  • Lani sam napravio sto od topole jagnjide, a ove godine sam iskoračio korak naprijed. Evo gotov je sto preko kojega kao da teče rijeka. Riječ je o specijalnoj smoli koju koristim preko ove predivne topolove fosne koju brižljivo sušim i pripremam za obradu – kaže Račić.

Ovaj zanimljivi farmer i majstor pravi i  čamce, plete mreže, pravi odličnu rakiju, a pošumio je i parcelu od dva hektara i to topolom i jasenom. Napravio je i ribnjak kroz koji protiče voda iz Mature.

 

Brano kaže da se dosjetio da samo od prirode uzima ono najbolje, oplemenjuje ga i plasira na tržište, Žuljevite ruke i česti pozivi zadovoljnih mušterija su mu, kako kaže, najveća satisfakcija za veliki trud koji ulaže zajedno sa svojom porodicom.

(Boško Grgić/aura.ba)