Muslimani večeras obilježavaju Lejletul-regaib, noć želja, nade i ibadeta

Muslimani u Bosni i Hercegovini i svijetu večeras obilježavaju Lejletul-regaib, koja je poznata i kao noć želja, nade, ibadeta.

Kod muslimana postoje četiri mubarek noći, koje su prema Kur’anskim ajetima i hadisima Božijeg poslanika Muhammeda a.s., vrednije u odnosu na ostale noći, a to su Lejletul-regaib, Lejletul-miradž, Lejletul-berat, koje najavljuju dolazak ramazana, te Lejletul-kadr.

Prilike koje pružaju mubarek noći nisu dragocjene samo za duhovni razvoj, nego su neophodne kao prilike u kojima se pravi iskorak u sprječavanju jednoličnosti ustaljenog ritma koji može voditi ka uspavanosti. Tačnije onoj vrsti uspavanosti u kojoj čovjek ne vidi sebe kao halifu, namjesnika na Zemlji – nekoga ko može iza sebe ostaviti bolje od onoga što je naslijedio, ko svojoj djeci kreira prostor za budućnost, ali ne u ostavštini koja podrazumijeva samo materijalno blago, nego i duhovni ambijent u kojem će oni odrastati.

Lejletu-r-Regaib, Noć želja, također poznata kao Noć nade, prilika je da se krene u potragu za dubljom vezom s Bogom i osnaži duh na putu sunneta Božijeg Miljenika Muhammeda, a.s.

Za ovu noć se u muslimanskoj narodnoj tradiciji vjeruje da je to blagoslovljena noć u kojoj je suština Poslanika Muhammeda a.s. prešla od njegovog oca na njegovu majku. S obzirom na to da je Muhammed, a.s. kulminacija vjerovjesništva na Zemlji i da je poštovan kao “Pečat poslanika”, i “Milost svjetovima“ razumljivo je da je muslimanima ova noć važna jer je milošću Božijom u njoj otpočela posljednja vjerovjesnička priča.

Prema tome, mnogi muslimani širom svijeta koriste ovu priliku za dobrovoljne ibadete i zahvalnost Bogu na onome s čime je pejgamber Muhammed, a.s. poslan. Ova noć je prilika i možda prvi korak za prihvaćanje i razumijevanje Božije milosti kakvu nam opisuje hadis u kojem je Vjerovjesnik, a.s., rekao: “Uzvišeni Allah kaže: Ja sam u stanju učiniti Svome robu ono što o Meni misli, i s njim sam kad Me spomene. Ako on Mene spomene u sebi, i Ja njega spomenem u Sebi; a ako Me on spomene u nekoj skupini, Ja njega spomenem u skupini boljoj od nje. Ako se on Meni približi za jedan pedalj, Ja se njemu približim za jedan lakat; a ako se on Meni približi za jedan lakat, Ja se njemu približim za jedan hvat. Ako on Meni ide običnim hodom, Ja njemu idem žurno”.

Lejletu-r-Regaib – nafile i običajna duhovna praksa

Prema muslimanskom učenju čin nafile dobrovoljnog ibadeta ima svoju vrijednost i važnost u tome što tragaocima za Božijim zadovoljstvom otvara jedinstvenu mogućnost namjerne i ciljane kultivacije svijesti i vjerničke pažnje kroz duhovnu praksu. Duhovna praksa daje mogućnost duhovnog rasta, jer traži da insan pred Bogom rastvori sebe, svoj ego i skine veo koji sprječava harmoniju s Božijom odredbom, te mir sa sobom i svijetom.

O vrijednosti nafila najbolje govori sahih hadis koji prenosi Ebu Hurejre da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: “Uzvišeni Allah kaže: ‘Objavio sam rat onome ko bude neprijatelj mome prijatelju. Najdraže Meni čime Mi se Moj rob može približiti jesu farzovi. Moj rob Mi se približuje nafilama sve dok ga ne zavolim, a kada ga zavolim, postanem njegov sluh kojim čuje, njegov vid kojim vidi, njegova ruka kojom prihvaća i njegova noga kojom hodi. Ako Me zamoli, udovoljit ću mu, a ako zatraži Moju zaštitu, zaštitit ću ga.“

Post

Preporučuje se da se dan, dakle prvi četvrtak mjeseca redžeba u kojem pada noć Lejletu-r-Regaib posti. Post je stroga obaveza u mjesecu ramazanu (obaveza je još i post keffareta, te prema nekim učenjacima i zavjetni post), a u drugo vrijeme, kao Bogu ugodno djelo može biti sunnet, mendub – pohvalno djelo i nafila – dobrovoljno djelo.

Nafila – dobrovoljni post, namaz ili drugi ibadeti ne mogu zamijeniti farzove tih ibadeta. Nafila ima svoj smisao i vrijednost ako se izvršavaju farzovi i ona kao dodatni ibadet je za osobe koje se žele još više približiti Uzvišenome Bogu.