ZENIČKI PROFESOR MUAMER KARALIĆ IMA 10 PUTA JAČE SRCE OD NORMALNOG

Kako žive i ko su ljudi sa sindromom sportskog srca? Mnoga istraživanja dokazala su kako je sportsko srce zdravo srce i definitivno nije samo po sebi uzrokom iznenadne smrti sportaša

Muamer Karalić

Zenički profesor tjelesnog odgoja i obrazovanja Muamer Karalić i bivši sportista živi sa „sportskim srcem“ koje je i do deset puta veće od normalnog. Nekada se ovo u medicini smatralo poremećajem; danas je prednost.

Muamer se u mladosti bavio borilačkim sportovima i plivanjem, u srednjoj školi je aktivno igrao košarku, bavio se atletikom na kratke i duge staze… Jednom riječju sportista od glave do pete.

„Intenzivne vježbe, svakodnevno postizanje normi počele su ostavljati tragove na srcu. Jedan od prvih simptoma koje sam osjećao je lični osjećaj ,,nedostatka zraka u plućima”, zbog čega sam nekoliko puta posjetio Službu hitne medicinske pomoći u Zenici. Nakon jednog ultazvuka rečeno mi je da je moje srce ,,poraslo” usljed intenzivnog treninga” – priča za „aura.ba“ Karalić.

Zbog toga nije okrenuo leđa sportu. I dalje je na sportskim terenima trošio energiju i „nabijao“ kondiciju. Ali, teška povreda koljena sve je promijenila u njegovom životu. Udaljila ga je od aktivnog bavljenja sportom i treningom.

„Od prestanka bavljenja sportom počeli su se intezivirati problemi u organizmu. Moje srce je sporije kucalo, krvni nalazi su uvijek pokazivali višak hemoglobina, zbog čega sam počeo sa dobrovoljnim davanjem krvi – kazuje za „aura.ba“ Muamer Karalić i dodaje da su doktori ustanovili kako je njegovo „sportsko srce“ najzaslužnije što sve zdravstvene tegobe uzrokovane stresom, podnosi sjajno.

„Svaki doktor mi je rekao da imam sreću, jer imam sportsko srce, a ono kuca mnogo puta jače nego bilo čije koje nije treniralo – objašnjava Karalić.

Pojam sportskog srca prvi je opisao švedski doktor S. Henschen, koji je smatrao sportsko srce na granici između patologije (bolesnog) i fiziologije (zdravog). Do 30-tih godina prošlog stoljeća povećano srce sportista smatralo se štetnom pojavom, te se povećanje povezivalo sa hipertrofijom.

Mnoga istraživanja dokazala su kako je sportsko srce zdravo srce i definitivno nije samo po sebi uzrokom iznenadne smrti sportaša. Rezultati koje juniori ostvaruju u ekipnim, ali i individualnim sportovima daleko su bolje nego najbolje reprezentacije i individualci prije tri decenije.

„ ‘Sportsko srce’ je termin koji predstavlja promjene funkcije i građe srca nastale kao fiziološki odgovor na sportski trening. To je sindrom koji podrazumijeva povećanje srčanog mišića, usporenje srčane frekvence u mirovanju, snižen krvni pritisak i pojavu iznimnih aerobnih sposobnosti. Ako vi, recimo, trenirate 5-6 dana u sedmici po sat ili više vremena, vi ćete sigurno dobiti sportsko srce. Već nakon 8 sedmica nastupaju promjene, kada srce počinje da se povećava, zadebljavaju mu zidovi, povećavaju se srčane šupljine itd… Važno je naglasiti da je „sportsko srce“ zdravo srce, koje sportašima pruža veće izglede za duži i zdraviji život”, kaže dr Nedim Mujanović, asistent na Medicinskom fakultetu u Tuzli sa predmeta Fiziologija, te doktor u JZU Dom zdravlja Teočak u razgovoru za „aura.ba“.

Dodaje da srce „kao i svaki drugi mišić, jača se vježbama. Trčanje, plivanje i vožnja bicikla mogu da učine ovaj organ većim, što mu omogućava da pumpa više krvi sa svakim ritmom. Kratki, intentivni treninzi poput dizanja tegova dodatno povećavaju snagu pumpanja zadebljavajući zidove srca.

,,U kolikoj mjeri će doći do povećanja srca ovisi o vrsti aktivnosti, intenzitetu treninga, dužini ‘sportskog staža’, spolu i konstituciji sportiste. Najveća sportska srca nalazimo u sportovima izdržljivosti kao što su biciklizam, plivanje ili veslanje sa zapreminom srca preko 1100ml.

Fudbaleri u prosjeku imaju zapreminu srca oko 900ml, dok najmanju zapreminu srca među sportistima imaju golferi, ispod 700ml.

Ukoliko uporedimo srce trenirane i netrenirane osobe, uočit ćemo bitne razlike. Iako se minutni volumen (količina krvi koju srce izbaci u cirkulaciju u toku jedne minute) u mirovanju kod trenirane i netrenirane osobe ne razlikuje značajno, bitna razlika javlja se u pogledu udarnog volumena (zapremina krvi koju srce izbaci tokom jedne kontrakcije). Kod netrenirane osobe, minutni volumen srca povećava se povećanjem srčane frekvence dok se kod treniranog sportiste minutni volumen povećava povećanjem udarnog volumena.

Najveća sportska srca nalazimo kod sportova izdržljivosti. Na prvom mjestu su skijaši, atletičari i biciklisti, sa srčanim volumenom preko 1100ml. Plivači, kanuisti, hrvači i dugoprugaši sa oko 1000ml, te veslači i nogometaši sa srčanim obujmom oko 900ml. Sprinteri i gimnastičari imaju srce veliko oko 800ml, a najmanji obujam, ispod 700ml imaju igrači golfa. Kod sportašica nisu uočene tako značajne promjene u volumenu. Volumen osobe koja ne trenira, u mirovanju iznosi oko 90ml. (aura.ba/A. Pašalić/

Komentari

komentara

error: Content is protected !!