Mrkva u službi zdravlja i ljepote: NARANDŽASTI GLADIJATOR U BORBI PROTIV STARENJA

 Mrkva štiti tijelo od otrovnih tvari, poboljšava imunitet, pomaže vidu, a  kožu hrani i čini je svjetlijom. Mrkva je pravi prehrambeni gladijator u borbi protiv starenja

 

 

Mrkva se po prvi put pominje u pisanim dokumentima u staroj Grčkoj, prije 2500 godina. Njezin latinski naziv, Daucus, potječe od grčkog “daio” (”gorjeti”), zbog njezina stimulativnog djelovanja koje je osobito sadržano u sjemenju.

Davni predak današnje mrkve uzgajao se prije više od 1000 godina na području centralne Azije i Bliskog Istoka. Tadašnja mrkva nije nimalo sličila današnjoj, osobito zato jer joj je boja korijena bila ljubičasta. U doba stare Grčke, u Afganistanu se pojavila mrkva žutog korijena, koja se dalje uzgojem razvijala u prve oblike mrkve kakvu danas poznajemo. Obje sorte su se proširile Mediteranom i koristile u medicinske svrhe kod starih Grka i Rimljana. Hipokrat ju je još 430. godine prije Hrista koristio u svojim receptima.

Prema kuharskoj knjizi Apiciusa (4. stoljeće prije Hrista), Rimljani su jeli u vodi oparenu mrkvu sa solju, octom i uljem, ili mrkvu oparenu u ulju s rimskim kuminom.

Sve do renensanse, mrkva nije bila osobito popularna. Vjerovatno je razlog bio taj što su prve sorte imale korijen vrlo tvrde i vlaknaste strukture. Početkom 17. stoljeća agronomi su uzgajali nekoliko sorti mrkve, te su uspjeli dobiti mrkvu narančasta korijena i mnogo ukusnije arome od svojih prethodnika. Europljani većinom uzgajaju ovu sortu, dok je u južnoj Aziji i sjevernoj Africi popularnija ona ljubičasta korijena. Zahvaljujući svojoj velikoj popularnosti, mrkva je bila i prvo povrće koje je, početkom 19. stoljeća, konzervirano.

Danas ova biljka ima mesnati, debeli korijen intenzivne narančaste boje i zelene, peraste nadzemne listove. Korijen ima slatkastu hrskavu teksturu, dok su listovi gorki.

Pradomovinom mrkve smatra se upravo Europa, u kojoj ona i danas obilno raste kao divlja biljka. Od davnog pretka malog korijena, crvene, žute ili ljubičaste boje, uzgojem se danas razvilo preko 100 sorti, koje se razlikuju bojom i veličinom. Najbliži srodnici su joj pastrnjak, koromač, kumin i kopar.

Mrkva u svom sadržaju ima oko 89% vode koja sadrži fitohemikalije i druge aktivne supstance koje pomažu u borbi protiv određenih bolesti. U odnosu na drugo povrće, naprimjer zeljasto, mrkva je relativno kalorična i to najviše zbog količine ugljikohidrata koje sadrži. To je ipak čini zahvalnom  namirnicom za mnoga jela koja daju zdravu energiju i sitost,  a zbog svoje prirodne slatkoće može se kombinovati u gotovo svim jelima.

Izvor vitamina i minerala

Sok od mrkve odličan je izvor vitamina i minerala te drugih sastojaka koji štite organizam od raznih bolesti. Jedan od najvažnijih sastojaka je antioksidans betakaroten koji štite organizam od kancerogenih bolesti. On se u organizmu transformiše u vitamin A koji ima važnu ulogu u jačanju imuniteta i pozitivno djeluje na kožu, pluća, crijeva i razvoj stanica. Dnevna doza soka od mrkve hrani organizam neophodnim sastojcima i to do samog korijena kose. Na taj način se sprječava opadanje kose i obnavlja se nejna prirodna boja. Izuzetno je važno i alkalno svojstvo soka od mrkve koje pročišćava i revitalizira čitav organizam. Osim toga, mrkva pomaže u održavanju kiselo-lužnate ravnoteže u tijelu.

Lijepo lice

Bilo da je riječ o suhom ili masnom tenu, “ukrašenom” tamnim ili svijetlim mrljama, riječ je o dermatološkim problemima koje uzrokuje pomanjkanje vitamina A. Zbog toga je potrebno jesti mrkvu, koja pomaže u rješanju tih problema.

Kuhana ili sirova

Doj je jeset kuhanu ili u salati, u organizam unosite istu energetsku vrijednost namirnice. Prweporučljivo ju je setti jer vlaži organizam, potiče prtobavu i od vewlike je po,moći ako se želite riješiti suvišnih kilograma.  Takođe, stanovljeno je da to povrće zahvaljujući djelotvornim sastojcima, uspješno suprotstavlja slobodnim radikalima. Zato bi mrkvu posebno trebali jesti stanovnici urbanih gradskih zagađenih sredina.

Usporava starenje

Mrkva je snažan oksidant koji sadrži vitamine skupina B, PP, D i E, pa je pravi prehrambeni gladijator u borbi protiv starenja. Mrkva naravno ne može zaustaviti taj prirodni proces, ali ga može uspostaviti.

 Čisti krv

Budući da sadrži biregulatore i vlakna, pomaže kod kontrolisanja razine holesterola, uspostavljanja bolje probave, detoksikaciji, čisti krv i utiče na obnavljanje stanica. Istodobno, dok potiče obnavaljanje crijevne flore i bolji rad crijeva, smanjujuje i nadutos trbuha.

RECEPTI

Njega kože

Suha koža djeluje dehidrirano i zategnuto, u ekstremnim slučlajhevima se ljušti i zahtjeva posebnu njegu koja će je nahraniti i omogućiti joj hidrataciju. Eterično ulje s mrkvom posebno je dragocjeno za njegu suhe kože jer sadrži beta karoten koji je zaslužan za lijep izgled kože, kose i noktiju. Osim toga sadrži i vitamine koji usporavaju starenje, povećavajući elastičnost kože, dajući joj pritom svjež i mladalački izgled.

– Za blistav i zdrav ten, izrendajte nekoliko komada mrkve, ovlaš pospite šećerom i ostavite 2-3 sata da mrkva otpusti svoje sokove. Nakon toga smjesu procijediti i dobijenu slatkastu smjesu ravnomjerno rasporedite po licu i dekolteu. Nakon 20 minuta isprati mlakom vodom.

Jačanje potencije

Za podizanje tonusa i jačanje potencije odlična je kombinacija kada u sok od mrkve dodate prirodni pčelinji med. U razmjeri 1:1, eliksir se uvijek pravi neposredno prije upotrebe, a uzima se po0 dvije velike žlice 4 puta na dan.

Hranjiva krema za lice

– U praznoj kutijici od nekog kozmetičkog preparata, izmiješajte malo maslaca, nekoliko kapi sezamovog ulja i sok od mrkve. Dobićete odličnu noćnu kremu.

– Skuhajte tri mrkve, a potom ih izmiksajte sa pet žlica meda i dobićete odličnu masku protiv bora. Dobivenu smjesu nanesite na lice, ostavite da stoji 15 minuta, skinite mlakom vodom, a na kraju kremu umasirajte ukožu.

 UKUSNI RECEPTI

Umak od mrkve

Oguljenu mrkvu i krompir narežite na veće komade i skuhajte u malo posoljene vode

Još vruće, usitnite ih u električnoj sjeckalici i vratite u posudu. Dodajte maslac, vegetu, vodu i sok od limuna. Kratko prokuhajte, dodajte vrhnje i pospite peršinom.

Pire od mrkve

U širu i dublju posudu stavite očišćene mrkve narezane na manje dijelove. Zalijte ih vodom, posolite i kuhajte. Kuhanu mrkvu protisnite kroz pasirku.

(aura.ba)

 

error: Content is protected !!