Možda niste znali: SNIJEG NEMA SAMO BIJELU BOJU

Kada snijeg padne, svijet pobijeli, dok su voda i led bezbojni. Kako bezbojna voda dobije bijelu boju i zašto je sneg bije, odgovara profesor fizike Kenet Libreht sa Kalifornijskog instituta za tehnologiju.

“Ako uzmete parče stakla, koje je takođe providno, udarite ga čekićem i smrvite u male parčiće stakla, oni će takođe biti bijeli – kaže Libreht za „Lajvsajens“.

Objašnjava da je ključ u tome kakva je interakcija svjetla sa površinom kakvo je staklo u odnosu na ono sa površinom sastavljenom od velikog broja komadića, a to se može primijeniti i na snijeg.

Kako je ustanovljeno istraživanjima optike, kada svjetlo padne na neki objekat, ono kroz njega prolazi, on ga upija ili reflektuje. Kada svjetlo padne na glatku površinu, kao što su staklo ili led, njegov vidljivi spektar prolazi kroz nju, a da mu put prostiranja nije izmijenjen.

Pošto ljudsko oko može da vidi samo objekte tako što se se svjetlosni talasi od njih odbijaju, ili ih oni upijaju, prema naučnom objašnjenju, staklo ili led izgledaju providno. Međutim, u slučaju slomljenog stakla, postoji veliki broj nejednakih površina. Kada svjetlo padne na njih, ono se reflektuje i rasipa u različitim smjerovima.

Isto to se događa i kod snijega, koji je sačinjen od stotina minijaturnih kristala leda koji imaju različit oblik i strukturu.

Budući da ti kristali jednako odbijaju svjetlost, njegovi zraci uključuju sve talasne dužine vidljivog spektra (crvenu, narandžastu, žutu, zelenu, plavu, tamnoplavu i ljubičastu), koje zajedno, kada se „pomiješaju“, izgledaju bijelo. Zbog toga naše oči vide snijeg kao bijel.

Libreht objašnjava da smetovi snijega, ledeni brjegovi ili glečeri mogu ponekad da izgledaju plavo kada svjetlost uđe kroz njihove pukotine. Dok ova svjetlost putuje kroz snijeg ili led, bezbrojni ledeni kristali je rasipaju. Što dalje putuje, to se više rasipa. Budući da voda i led apsorbuju više crvene nego plave svjetlosti, snijeg ili led izgledaju kao da su plavi.

Poznata je i pojava crvenog ili ružičastog snijega, a ona nastaje od određene vrste algi koja živi u hladnoj vodi unutar snježnih nanosa. Takođe, i drugi organizmi ili materije u snijegu mogu mu dati drugu boju osim bijele. Libreht navodi da zbog toga snijeg zapravo može imati bilo koju boju iz spektra duginih boja.

error: Content is protected !!