Mood Food: KOJE SU VAŠE NAMIRNICE SREĆE?

Svježa tunjevina neutralizira nervozu, banane podstiču na akciju, kivi olakšava sintezu serotonina. U pitanju su namirnice sreće ili mood food, dragocjene kako bismo se osjećali dobro i vratili osmijeh na lice

Ono što jedemo utiče na našu psihu više nego što mislimo. Želudac je u direktnoj vezi s mozgom i dominira hemijom koja regulira emocije.

Postoji hrana koja utječe na naše raspoloženje, koja nas smiruje, tješi ili uveseljava . Na listi omiljenih namirnica za dobro raspoloženje koje su nam poznate još od najranijeg djetinjstva nalaze se mnoge slastice, čokolada, sladoled, kolači, kreme, keksi i bomboni.

Depresiju i strahove prati i snažna želja za što slađim i kremastim slasticama, odnosno šećerom kojim ćemo nadoknaditi energiju koju su nam potrošile negativne emocije. No, umjesto kolačima s kremom dobro raspoloženje možemo vratiti jabukom ili bananom pirjanom na malo maslaca, zaslađenom s malo meda…

No, nažalost većina namirnica koje dokazano gode našoj psihi u isto vrijeme dokazano štete našem organizmu, pa posljedice zacjeljivanja emocionalnih rana hranom mogu biti ne samo suvišni kilogrami, nego čak i ozbiljniji problemi sa zdravljem. Ali na sreću i tome ima lijeka.

Čokolada i čili papričica

Stimuliraju lučenje norandrelina, neurotransmitera koji čini da pesimizam iščezne. Čokolada sadrži feniletilamin, aminokiselinu identičnu onoj koja nas odnese na sedmo nebo kada se zaljubimo. Važno je ne pretjerivati! Nekoliko kockica dnevno i to čokolade s visokim udjelom kakaa (oko 70%), jer sadrži manje biljnih masnoća i aditiva.

Čili papričice sadrže kapsaicin, supstancu koja potiče lučenje endorfina – hormona raspoloženja. Kako objašnjavaju naučnici, kapsaicin prži nervne završetke na jeziku i u ustima, te mozak luči endorfin da bi se zaštitio, što stvara osjećaj ugodne omamljenosti.

Špinat protiv zaboravnosti

Mahunarke (grah, grašak, bob, leća) sadrže prirodni dijetalni suplement pod nazivom L-dopa, prethodnik adrenalina, koji djeluje kao hormon i čini da postanemo aktivniji. Idealne su u trenucima kada nismo najbolje raspoloženi i nemamo volje za rad te usporeno reagiramo. Izbjegavajte ih ako vam stvaraju probavne smetnje, a u svakom slučaju preporučuje se konzumiranje manjih porcija (zbog nadimanja usljed procesa fermentiranja).

Kako biste ublažili ovaj neugodan sporedni efekt, mahunarkama tokom kuhanja dodajte kašičicu kima. Zeleno lisnato povrće glavni je izvor folne kiseline, čiji nedostatak izaziva raspoloženje, depresiju i zaboravnost. Zbog toga ne zaboravite svakog ili svakog drugog dana u ishranu uključiti porciju špinata, kelja, prase, zelene salate, blitve.

Mlijeko, sir, krompir – za sreću

Sadrže triptofan, aminokiselinu neophodnu za sintezu serotonina, hormona sreće, koji nas čini društvenijim i otvorenijim. I ne samo to: triptofan (kojeg naš organizam ne može sam sintetizirati) esencijalan je i za stvaranje melatonina, hormona koji se otpušta u večernjim satima i priprema nas za spavanje. Upravo zbog toga su naše bake uvijek savjetovale šolju mlijeka prije spavanja, te je to i danas izvrstan način da riješite eventualne probleme sa snom.

Jaja, banane, piletina – da izađete iz apatije

Svojevrstan su koncentrat tiroksina, supstance korisne za sintezu hormona koji nas podstiču na akciju, i dopamina, stimulatora mozga koji čak budi želju i za vođenjem ljubavi. Osim što će nam pomoći da izađemo iz stanja apatije, garantiraju i dodatni efekt: igre, pod plahtama izvrstan su put do stanja sreće jer podstiču lučenje endorfina, oksitocina i serotonina, što sveukupno predstavlja snažan hormonski udarac u borbi protiv tuge i neraspoloženja.

error: Content is protected !!