Meteoropati: Što je čovjek stariji i bolesniji, to mu je teže nositi se sa vremenskim promjenama

Ako ne vjerujete da su promjene vremena opasne za čovjeka, to samo znači da ste dosad imali sreće. Jedna trećina mladih i više od polovine starijih ljudi pati od raznih težih poremećaja zbog utjecaja vremena. Svaki drugi bolesnik prilikom promjene vremena osjeća jače simptome bolesti

Meteoropatija nije bolest nego poremećaj, a ljudima koji se žale na promjene vremena obično ne vjeruju jer se njihove tegobe javljaju u svako vrijeme i u svako godišnje doba. Nesporazum je u tome što meteoropati ne boluju samo zbog velike hladnoće ili topline, nego i zbog promjena pritiska u zraku, a to se može dogoditi bilo kada i bilo gdje.

Jedan od najčešćih simptoma meteoropatije je glavobolja koja se javlja prije promjene vremena, nadolazećih ciklona ili anticiklona, a posebno često javljaju se i iznenadne promjene raspoloženja, razdražljivost i depresija zbog toga što ljudsko tijelo teško podnosi promjene pritiska, vlažnosti i temperature zraka. Što je čovjek stariji i bolesniji, to mu je teže.

Tragične posljedice

Ovo su samo neke informacije koje biste trebali znati zbog sebe ili da biste bolje razumjeli meteoropate koji s vama žive i da biste im mogli pomoći:

Nemojte se stiditi priznati da vam smetaju promjene vremena jer od meteoropatije boluje oko 30 posto mladih i više od 50 posto starijih osoba. Znakovi meteoropatije su neugodni i jasni: jaka migrena i glavobolja, nadražaj dišnih puteva, alergija i problemi s kožom, smetnje u cirkulaciji, bolni zglobovi, lupanje srca, teško disanje… Pojavljuju se prije promjene vremena, a nestaju kad se vrijeme stabilizira. Osim ovih općih simptoma, obično se pojačavaju i simptomi hroničnih bolesti. Na primjer, reumatski bolovi javljaju se kad nastupa vlažno vrijeme, a upale se pojačavaju kad je vruć i suh zrak.

Promjene vremena mogu tragično djelovati na srčane bolesnike: oko 5 posto infarkta događa se zbog meteorološkog stresa. Kod bolesnika s cerebrovaskularnom bolešću, usljed nepovoljnih vremenskih prilika može doći do nesvjestice, vrtoglavice, poremećaja vida, a u težim slučajevima i do moždanog udara. Oboljeli od kardiovaskularnih bolesti također su vrlo osjetljivi na nagle promjene vremena, a kod njih može doći do zaduhe, stenokardije, nepravilnog rada srca i drugih simptoma.

Učestalost moždanog udara znatno je veća tokom ljetnih mjeseci, kada su vrlo visoke temperature i oscilacije atmosferskog pritiska i vlažnosti. Tada dolazi do poremećaja cirkulacije, zbog “stiskanja” krvnih žila i promjene sastava krvi koja postaje viskoznija, “gušća”. Osim temperature okoline, veliku ulogu imaju promjene atmosferskog pritiska. Svi oblici moždanog udara bili su znatno češći u danima pada atmosferskog pritiska, što je obično praćeno i porastom vlage u zraku (“jugo”). Takvo vrijeme može uzrokovati češći nepravilan ritam rada srca (fibrilaciju), što je jedna od glavnih opasnosti za moždani udar.

Opasno ljeto

Kada nastupe ljetne vrućine, osjetljivim osobama preporučuje se da ne borave na otvorenom između 10 i 17 sati, s obzirom da su onda srce i krvne žile pod povećanim stresom jer sudjeluju u otpuštanju viška topline.

Kroz kožu se gubi 90 posto topline, pa ljeti treba nositi lagane, prozračne, prirodne materijale svijetlih boja koje reflektiraju svjetlost i toplinu. Pokrivač za glavu treba biti prozračan jer se 75 posto topline otpušta preko glave.

Većina osoba, a naročito starijih, ne pije dovoljno vode, a usklađivanje normalne temperature u organizmu nije moguće kad u njemu nema dovoljno tekućine. Zbog povećanog gubitka vode znojenjem, krv postaje gušća, pa se povećava rizik nastanka ugrušaka. Treba piti 1,5 do 2 litra vode ili negaziranih pića dnevno. Alkohol treba izbjegavati jer povećava stvaranje topline, a osim toga potiče izlučivanje tekućine. Znojenjem se gube soli i minerali koje treba nadoknaditi svježim voćem i povrćem ili voćnim sokovima.

Zbog širenja krvnih žila na vrućini je pritisak niži. Ako koristite istu količinu lijekova protiv povišenog pritiska, pritisak može pasti više nego što treba, a to može dovesti do nesvjestice ali i ozbiljnih tegoba, sve do moždanog udara. Tokom ljeta treba češće kontrolirati krvni pritisak i dogovoriti se s liječnikom o mogućem smanjenju količine lijekova.

Važan je i kvalitet zraka u prostorijama u kojima boravite i radite, a najbolja je 60-postotna relativna vlažnost zraka. Niska relativna vlaga može prouzrokovati pogoršanje kod plućnih bolesnika.(aura.ba)

Komentari

komentara

error: Content is protected !!