Meksičke chia sjemenke: Život je moguć bez dijabetesa i srčanog udara!

Zbog iznimnog nutritivnog profila preporučuju se kao pomoć i prevencija kod vodećih bolesti današnjice – dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i hipertenzije

Novi prehrambeni trend stiže iz Meksika – radi se o sjemenkama biljke Salvia hispanica, poznatije kao chia, koja potječe iz središnjeg i južnog Meksika i Gvatemale. Kultivirali su je još drevni Azteci, a riječ chia potječe iz starog indijanskog jezika i u izravnom prijevodu znači ‘uljnat’. Još se uvijek koristi u Meksiku i Gvatemali, a sjemenke se melju ili koriste cijele za pripremu hranjivih napitaka i služe kao zanimljiva namirnica.

Moderni američki prehrambeni i zdravstveni gurui predviđaju sjemenkama chia svijetlu budućnost i široku primjenu u raznim zdravim napicima i jelima te primjenu kao dodatak ishrani.

Riznica nutrijenata

Pod ne tako tvrdom i otpornom ljušturom ovalnih sjemenki promjera 1 mm, prisutna je čitava lepeza nutrijenata i antioksidansa koji imaju povoljan utjecaj na čovjeka. Ne treba je samljeti da bi se oslobodili vrijedni sastojci, kao što je slučaj sa lanenim sjemenom.

Kao što joj i samo ime nagoviješta, chia je bogat izvor masti, i to onih dobrih, nezasićenih. Sadrži omega-3 masne kiseline i osigurava 25 – 30% ulja koje se može ekstrahirati, uglavnom alfa-linolenske masne kiseline (ALA), koja je preteča dugolančanih višestruko nezasićenih omega-3 masnih kiselina u tijelu. Također, dobar je izvor antioksidansa, prehrambenih vlakana i aminokiselina.

Izvanredan profil antioksidansa čine fitohemikalije poput klorogene kiseline, kavene kiseline te flavonoida miricetina, kvercetina i kampferola. U uljnoj fazi iznimno je visok udio omega-3 masnih kiselina – čak 64%. Sjemenke chia se od ostalih srodnih namirnica razlikuju i po stabilnosti tih kiselina, one mogu kroz puno dulje vremensko razdoblje stajati izložene svjetlosti i višim temperaturama prije nego užegnu. Ne sadrže gluten i vrlo su siromašne natrijem.

Uz masne kiseline, obiluju i prehrambenim vlaknima (čak više od integralnih žitarica), odnosno polisaharidima. Većim dijelom to su ksiloza i arabinoza, vrlo viskozni polisaharidi koji imaju snažnu moć navlačenja vode to svojstvo omogućava sjemenkama snažno bubrenje u vodi.

Vitaminska lepeza

Naprimjer, stavite li kašiku sjemenki u čašu vode, nakon pola sata dočekat će vas sasvim drugačija konzistencija tekućine – smjesa se pretvara u gotovo čvrstu želatinu. Svojstvo formiranja gela pogodno je i za zdravlje jer se u probavnom sistemu tako usporava razgradnja ugljikohidrata i nagle oscilacije šećera u krvi, što čini ove sjemenke posebno korisne za dijabetičare.

Vitaminska lepeza pokriva B-skupinu vitamina (niacin, riboflavin i tiamin), a minerali koji su najzastupljeniji u toj jedinstvenoj sjemenci su kalcij, fosfor, magnezij, natrij, kalij, cink, mangan, bakar i željezo. S obzirom na količinu i bioiskoristivost, antioksidativni vitaminsko-mineralni sadržaj nadmašuje čak i onaj od borovnica i ostalog bobičastog ‘supervoća’, poznatog po snažnom antioksidativnom djelovanju!

Konzumacija svega dvije kašike sjemenki sadrži otprilike 7 grama vlakana (što je četvrtina dnevno preporučenog unosa), 4 grama proteina, 205 miligrama kalcija te čak 5 grama omega-3 masnih kiselina, a pritom sadrži tek 140 kcal.

Zbog iznimnog nutritivnog profila chia se preporučuje kao pomoć i prevencija kod vodećih bolesti današnjice – dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i hipertenzije, a može biti od koristi i sportašima jer osigurava sporiju razgradnju ugljikohidrata što može doprinijeti izdržljivosti i sportskim izvedbama. Također, korisna je pomoć osobama na redukcijskim dijetama kao i svima koji žele na prirodan način obogatiti ishranu vrijednim tvarima iz hrane.

(aura.ba)

Komentari

komentara

error: Content is protected !!