Među posljednjim pletačima korpi na području općine Bosanski Šamac: Ljubav prema ovom starom zanatu plete korpe i sepete

 

Nadaleko poznati posavski pletači kažu kako će ovaj zanat ostati zahvaljujući porodičnoj tradicionalnoj ljubavi prema pletarstvu

U stara, dobra vremena pletarstvo je cvjetalo u našoj domovini, posebno na području Bosanske Posavine. Mašinski način pletenja korpi i i drugih predmeta od vrbovog pruća umnogome je potisnuo ručnu proizvodnju, tako da se i ovaj stari zanat našao na rubu izumiranja. Međutim, neki primjeri posavskih pletača ohrabruju da ipak ovaj zanat ima svoju budućnost.

Ovaj posao se voli

Srebren Jović, iz bosanskošamačkog naselja Obudovac, još uspješno čuva porodićnu višedecenijsku tradiciju pletenja predmeta ispletenih od vrbovog pruća kao što su korpe, predmeti za kućnu upotrebu, garniture za sjedenje, sepeti potrebni poljoprivrednim domaćonstvima.

Ovaj pletač kaže kako su se mnoge porodice u Obudovcu bavile isključitvo pletarstvom. Srebren se prisjeća:

– Ovim zanatom počeo sam se baviti od malih nogu i naučio sam pleti sve od najmanjih korpica do najvećih sepeta, ali naučio sam saditi i održavati šibe kao sirovinu. Uprkos svim poteškoćama ovaj posao doživljavam kao izazovan i zanimljiv i ne bih mogao zamisliti život bez pletenja kojeg obavljam zajedno sa članovima moje porodice.

Od domova do pijaca

Do prije dvadesetak godina Srebren, kao i drugi posavski pletači sve što bi ispleli našlo bi se na tržištu još u dvorištu njihovih kuća.

 

Danas svoje proizvode transportuju do poznatih pijaca. Ruža Nestorović iz bosanskošamačkog sela Brvnik plete korpe u svom domu i nosi ih na pijačno tržište kao i njen kolega iz sela Tišina, Pero Rupčević, koji je u ovaj biznis uveo cijelu porodicu.

Uprkos svim poteškoćama porodična tradicija se nastavlja –  kaže ovaj pletač korpi  i dodaje kako mu u poslu najviše pomažu dva sina blizanca  koji su izučili i zavoljeli ovaj zanat još kao golobradi dječaci.

Sadnja vrba

Vrhunski majstori pletanje, kao što su Mate Tunjić iz Donjih Hasića i Marko Matić iz općine Domaljevac – Šamac prisjećaju se kada su u ovom dijelu naše zemlje postojale najveće plantaže „košaračke“ vrbe  koja je bila zasađena na čak 230 hektara. Rekoše:

– Pletačke porodice dobro znaju da je u ovom poslu neophodno imati uvijek obezbjeđenu sirovinu, svoju sadnju i proizvodnju vrba kako bi podmirivali tržište, a propces teče do pripreme pruća  za pletenje, jer sve su to unikati koji uz funkcionalnost zadivljuju ljepotom izrade.

Mustafa SMAJLOVIĆ/aura.ba