Masnoće u krvi – tihi ubica: Prirodni lijekovi za snižavanje triglicerid

Poremećaj metabolizma masti ne izaziva simptome, a može da dovede do infarkta srca i moždanog udara koji nerijetko imaju fatalan ishod. Redovna kontrola, adekvatna ishrana i biljna terapija, pomoći će da se bolest drži pod kontrolom

Povišene vrijednosti holesterola ili triglicerida u krvi, kao i snižen nivo HDL-a (dobrog holesterola) vodeći su uzročnik smrtnosti u svijetu. Poremećaj metabolizma masti (hiperlipidemija) ranije je uglavnom bio povezan sa starošću, dok se danas često javlja i u mlađem dobu, prije svega kao posljedica nezdravog načina života.

Hiperlipidemija može biti primarna i sekundarna. Primarna hiperlipidemija genetski je poremećaj i manifestuje se povećanim stvaranjem ili smanjenim razlaganjem triglicerida i LDL (lošeg) holesterola kao i nepravilnim razlaganjem HDL-a (korisnog holesterola).

Sekundarna hiperlipidemija posljedica su pojedinih bolesti (dijabetes, bubrežna slabost, smanjena funkcija štitne žlijezde, ciroza jetre…), prekomjerne upotrebe alkohola, masne, pržene i industrijske hrane, namirnica bogatih zasićenim mastima, šećera, transmasnih kiselina (margarin). Pojedini lijekovi (beta-blokatori, kortikosteroidi, kontraceptivne pilule i neki diuretici) i smanjena fizička aktivnost takođe povećavaju rizik od nastanka hiperlipidemije.

Posljedice hiperlipidemije

Povišena vrijednost masnoća u krvi dugo ne izaziva simptome, zbog čega se smatra podmuklom bolešću, a otkriva se rutinskom analizom ili kada uzme maha i izazove ozbiljnije posljedice. Upravo iz tog razloga savjetuje se redovna kontrola  krvi, dva puta godišnje, da bi se preduprijedila pojava teških oboljenja.

Ateroskleroza (zakrečenje krvnih sudova) jedna je od najčešćih i najtežih posljedica hiperlipidemije i glavni je uzročnik angine pektoris, infarkta srca, moždanog udara i bolesti perifernih arterija. Osim toga, visoke vrijednosti triglicerida mogu dovesti do akutnog pankreatitisa, ozbiljnog i po život opasnog stanja. Povećanje LDL holesterola dovodi do stvaranja ksantoma (nakupina masti pod kožom) na tetivama lakta, koljena i ručnog zgloba, dok se visoke vrijednosti triglicerida manifestuju ksantomima na trupu, leđima, koljenima, šakama i stopalima, koji nerijetko pucaju.

Poremećaj metabolizma masti dijagnostikuje se veoma jendostavno – laboratorijskom analizom, kojom se utvrđuje nivo masnoća u krvi. Rutinska kontrola lipidnog statusa podrazumijeva mjerenje vrijednosti ukupnog holesterola, LDL-a, HDL-a i triglicerida. Ukupni holesterol smatra se povišenim ukoliko je veći od 6,28 mmol/l, trigliceridi ne bi smjeli da premaše 2,28 mmol/l, dok LDL ne treba da bude veći od 4,11 mmol/l. Dobar holesterol (HDL) mora da bude viši od 1,03 mmol/l jer se u suprotnom povećava rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti.

Prevencija, liječenje, ishrana

Prevencija je od ključnog značaja u slučaju povišenog nivoa masnoća u krvi. Fizička aktivnost, umjerena ishrana sa što manje zasićenih masti i holesterola, izbjegavanje stresa, alkohola i cigareta te održavanje optimalne tjelesne težine glavni su preduslovi za zdravlje srca i krvnih sudova. Ukoliko je bolest već dijagnostikovana, savjetuje se korjenita promjena životnih navika, a ljekar će možda prepisati i lijekove iz grupe lipostatina koji sprječavaju nakupljanje masti u krvi, dok se u slučaju hipertenzije uvode medikamenti za snižavanje pritiska. Ako je hiperlipidemiju uzrokovala neka druga bolest, potrebno je fokusirati se na njeno liječenje.

Moderan način života umnogome je prmijenio čovjekov način ishrane: obroci se uzimaju „s nogu“ a jelovnik obiluje konzerviranim i masnim namirnicama, industrijskom i „brzom“ hranom, proizvodima od bijelog brašna i rafinisanog šećera, sa vještačkim dodacima. Kada se na to dodaju pušenje i česta upotreba alkoholnih i gaziranih pića, sasvim je jasno zbog čega je došlo do značajnog porasta mnogih oboljenja, pa i hiperlipidemije.

Da bi se prevenirao ili liječio ovaj poremećaj, iz ishrane bi trebalo izbaciti nezdrave namirnice, uključujući puter, margarin, masne sireve, mesne prerađevine, prženo i pohovano meso, i druge namirnice životinjskog porijeka i ograničiti upotrebu jaja i soli. Jelovnik mora da se bazira na mahunarkama, ribi, voću, svježem i barenom povrću, integralnim žitaricama, proizvodima od integralnog brašna, koštičavim plodovima, sjemenkama lana, susama i bundeve, hladno cijeđenom maslinovom ulju.

Sir povremeno treba zamijeniti tofuom, fermentisanim proizvodom od soje koji je pogodan za pripremu namaza, sosova i kremova. Dokazano je da sirovi crni luk povećava nivo dobrog holesterola, dok kuhanjem gubi to svojstvo.

BILJNI RECEPTI

Čaj od artičoke

Litrom hladne vode preliti 20 g sušenih listova artičoke i kuhati 10 minuta. Procijediti i piti 3 šolje dnevno.

Terapija crnim lukom

Zasjeći na nekoliko mjesta glavicu crnog luka ili je presjeći napola, pa potopiti u 1,5 dl vode i ostaviti da prenoći. Ujutru luk izvaditi i baciti, a vodu u kojoj je stajao popiti na prazan stomak. Postupak ponavljati svakodnevno tokom 40 dana.

Čaj od resnika

Tri kašike isjeckanog resnika preliti sa pola litra prokuhane vode i ostaviti da prenoći. Ujutru procijediti i piti 3 puta dnevno pola sata prije jela. Terapija bi trebalo da traje oko tri mjeseca.

Melem od sjemenki

Pomiješati po 100 g ovsenih pahuljica, mljevenih sirovih sjemenki susama, lana, bundeve i suncokreta, 50 g kokosa i malo cimeta. Staviti u staklenu teglu sa poklopcem i čuvati u frižideru. Uzimati svakog dana, najbolje ujutru, po 2 kašike pomiješane sa sokom ili jogurtom.

/aura.ba/

Komentari

komentara

error: Content is protected !!