Ljekovitim biljem protiv demencije!

 Demencija je izraz koji se koristi za opisivanje različitih uzroka, odumiranja moždanih ćelija, koje pak, između ostalog, vode gubitku pamćenja, poremećaju govora i promjeni osobnosti

Demenicija je postupan, ali hroničan gubitak kognitivnih sposobnosti. Oboljeli gube kontrolu nad sobom, sposobnost prosuđivanja, imaju probelema s emocionalnim smetnjama…. Postupno se povlače u sebe, mijenjaju svoju sposobnost te postaju sumnjičavi I razdražljivi. Uzrok su uglavnom oštećenja mozga, a 50% demencije među starijima čini Alzheimerova bolest. Moglo bi se reći da ova bolest uništava sposobnost i identitet odobe što je zastrašujućer, jer niko ne želi izgubiti sebe.

Svakih 7 sekundi…

Za osobe koje se same bore sa simptomima gubitka pamćenja, kao i za njihovu porodicu, ovdje objavljujemo neke činjenice o demenciji koje možda niste znali.

Doktori pretpostavljaju da od demencije danas pati 24,3 miliona ljudi u svijetu, te da se zbog sve dužeg trajanja života svake godine demencija dijagnosticira kod 4,6 miliona ljudi. Od ovog poremećaja nisu pošteđeni ni najbogatiji. Oko 5 miliona osoba s demencijom živi u zapadnoevropskim zemljama, a 3,4 miliona u Sjevernoj Americi. Ali zastrašujuće je što broj dementnih osoba 3 do 4 puta brže raste u zemljama u razvoju nego u razvijenim zemljama.

 

 Šta pomaže?

Procjenjuje se da će do 2040. godine u Kini živjeti više dementnih osoba nego u svim razvijenim zemljama zajedno, kažu istraživači. Stručnjaci upozoravaju i kako milioni slučajeva demencije nisu dijagnosticirani što znači da se pogođenim osobama ne pruža stručna pomoć, koja im je nužna. Nažalost, za gubitak pamćenja i slične bolesti danas nema lijeka.

Kada bi se radilo o nekoj “fizičkoj” bolesti već odavno bi zavladala panika. Recimo, svi govore o AIDS-u i traže lijek za tu neizlječivu bolest, a od nje pati i umire deset puta manje ljudi nego od posljedica demencije. Ima li bilo kakve pomoći? Mnogi se stručnjaci slažu da radna terapija može pomoći ljudima koji pate od demencije da poboljšaju svoje sposobnosti svakodnevnog obavljanja različitih aktivnosti.

Takva terapija omogućava i ohrabruje pojedince da razviju, ponovo steknu i održe vještine potrebne kako bi mogli sudjelovati u svim aspektima života.

Također, radna terapija osposobljava ljude da čine stvari koje trebaju i žele činiti. Jedan primjer takve pomoći je pokazivanje nekome ko pati od poremećaja u pamćenju kako koristiti pomoć u obliku različitih podsjetnika i znakova.

Radna terapija

Najznačajniji problemi povezani s demencijom su gubici neovisnosti, inicijative i sudjelovanja u društvenim aktivnostima. Grupa nizozemskih istraživača mjerila je koliko utjecaj ima radna terapija na ljude koji boluju od demencije i na osobe koje se o njima brinu.

Grupu od 135 osoba s blagom do umjerenom demencijom nasumično su podijelili u dvije grupe. Prva grupa sudjelovala je u 10 terapija koje je u periodu od 5 sedmica kod njihove kuće provodio iskusni radni terapeut. Druga grupa nije uopšte primila radnu terapiju. Obje su grupe zatim procijenjene 6 i 12 sedmica nakon terapije.

Obje procjene su pokazale da pacijenti koji su primili radnu terapiju funkcionišu znatno bolje u svakodnevnom životu od onih koji nisu primili terapiju.

Zapravo je 75% onih u grupi s terapeutom pokazalo poboljšanje sposobnostima, dok je 28% trebalo manje pomoći u svakodnevnim zadacima. Njegovatelji koji su sudjelovali u radnoj terapiji također su se osjećali puno sposobnije od onih koji su bili u drugoj grupi.

Istraživači su predložili radnu terapiju kao terapiju učinkovitiju od lijekova ili drugih intervencija, s obzirom da je stepen poboljšanja veći nego u prethodnom istraživanju lijekova i drugih metoda. Ovi su rezultati vjerodostojni jer su objavljeni u jednom engleskom stručnom časopisu, ali kod nas je takvo nešto gotovo nemoguće sprovesti jer ne postoje slični programi ni stručnjaci.

 

UZROCI

Dotok krvi u mozak

Slab dotok krvi u mozak kod starijih osoba može dovesti do demencije. Rizik za razvoj demencije kod starijih osoba mogao bi se smanjiti praćenjem protoka krvi prema mozgu te pravovremenim tretiranjem eventualnih poremećaja. Dotok krvi u mozak može biti otežan iz mnogo razloga, na primjer zbog previsokog ili preniskog krvnog pritiska. Nakon provedenih pregleda mozga magnetnom rezonancom utvrđena je uzročna veza između oslabljenog dotoka krvi u mozak i pojave oštećenja koja dovode do demencije.

Pritisak

Muškarci starije dobi s hipertenzijom koji primaju odgovarajuću terapiju imaju manji rizik za razvoj demencije. Produženo trajanje liječenja visokog krvnog pritiska kod pacijenta dodatno smanjuje izglede za pojavu demencije. Osobe čiji je visok krvni pritisak bio liječen najmanje 12 godina imaju u odnosu na svoje vršnjake koji također pate od hipertenzije, za 60% manji rizik da će patiti od demencije.

Pouka koju se može odatle izvući jeste da bi starije osobe trebale redovno kontrolisati svoj krvni pritisak te se o njemu savjetovati sa svojim doktorom.

Smanjenje težine

Žene koje bez očitog povoda izgube na tjelesnoj masi imaju povećane izglede da će u roku od 10 godina patiti od demencije. Pokazalo se i da paralelno s prvim manifestacijama gubitka pamćenja dolazi do novog smanjenja tjelesne mase. I kod muškaraca koji pate od demencije dolazi do smanjenja tjelesne mase, no kad se to događa šest godina prije dijagnoze.

Debljina

Osobe koje u srednjoj životnoj dobi imaju preveliku tjelesnu težinu imaju veći rizik za razvoj demencije u kasnijem životu. Osobe koje su pretile u dobi između 40 i 50 godina imaju u odnosu na osobe normalne tjelesne težine 74% veći rizik za kasniju pojavu demencije. Aktuelna epidemija pretilosti mogla bi dovesti do prave eksplozije broja dementnih osoba u budućnosti. Pretilost izglede za demenciju znatno više povećava kod žena nego kod muškaraca.

Smatra se da pretilost rizik za demenciju povećava zbog svog izravnog utjecaja na mozak te zbog veze sa razvojem krvožilnih bolesti i dijabetesa, faktora koji također povećavaju izglede za pojavu demencije. Pretilost kod žena povećava izglede za gubitak tkiva mozga, jedan od najranijih znakova demencije.

 Zdravlje srca

Prisutnost glavnih faktora rizika za zdravlje krvožilnog sistema u srednjoj životnoj dobi povećava izglede za kasniju pojavu demencije. Osobe kod kojih su prisutna najmanje 2 od 4 glavna faktora rizika imaju 70% veće izglede da će u starijoj dobi patiti od demencije. Osobe kod kojih su prisutna 3 faktora rizika imaju dvostruko veće izglede za demenciju, a oni kod kojih su prisutna sva 4 imaju čak 237% veće izglede da će u kasnijem životu patiti od demencije.

Među 4 glavna faktora rizika za zdravlje srca i krvnih žila spadaju visoka razina holesterola (42% veći rizik), visok krvni pritisak (24% veći rizik), dijabetes (46% veći rizik) i pušenje (26% veći rizik).

Kako spriječiti?

Pušači

Pušači stariji od 55 godina imaju, u odnosu na osobe iste dobi koje nisu nikada pušile ili su ostavili cigarete, za 50% veći rizik da će patiti od demencije. Pušenje povećava rizik od demencije kod osoba koje nemaju gen po imenu APOE4 za čak 70%. Taj gen i bez dodatnog štetnog utjecaja pušenja povećava izglede za pojavu demencije. Štetan utjecaj pušenja objašnjava se posljedicama malenih moždanih udara i oksidativnog stresa koji se javljaju kod pušača te tako uzrokuju oštećenja mozga.

Utjecaj stresa

Postoji dio mozga koji zbog oštećenja nanesenih od strane hormona stresa može prouzrokovati razvoj demencije. Visoke razine hormona povezanih sa stresom dovode do smanjivanja područja u središnjem dijelu mozga te ove promjene ukazuju na povećani rizik za razvoj Alzheimerove bolesti i depresije. Ovo otkriće olakšava povezivanje procesa starenja te pojave Alzheimerove bolesti i depresije. Novi tretmani ove bolesti mogli bi se sastojati od smanjenja razine hormona stresa.

Dva jezika

Kod osoba koje svakodnevno govore dva jezika demencija se javlja kasnije nego što je to uobičajeno kod njihovih vršnjaka koji se služe samo jednim jezikom. To je stoga što dodatni napor povezan sa govorenjem više od jednog jezika potiče opskrbljenost mozga krvlju te tako pomaže pri održavanju njegove funkcionalnosti.

Kod osoba koje su veći dio života govorile samo jedan jezik demencija u prosjeku nastupa 4 godine prije nego kod ljudi koji su se svakodnevno služili s dva ili više jezika.

Vježbanje

Smatra se da osobe koje se redovno bave tjelovježbom imaju do 40% manji rizik da će patiti od demencije. Pozitivan učinak tjelovježbe najjači je kod najkrhkijih osoba, a kod osoba starijih od 65 godina od velike pomoći može biti i blago razgibavanje. Za smanjenje rizika za razvoj demencije dovoljno je 3 puta sedmično prošetati 15-ak minuta. Osim toga, redovita tjelovježba može usporiti razvoj demencije kod osoba kojima su se već javili prvi simptomi.

Pozitivan utjecaj tjelovježbe objašnjava se poboljšanim protokom krvi prema dijelovima mozga koji su važni za pamćenje. Nije poznato što uzrokuje Alzheimerovu bolest i druge oblike demencije, niti za njih postoji lijek.

 Recepti za poboljšanje dotoka krvi u mozak

RECEPT I:

Sastojci:

trava krstovnik (4 g)

jarčeva trava (4 g)

trava metvica (4 g)

list breze (10 g)

cvijet i list zove (8 g)

istucane bobice smreke (10 g)

cvijet crnog trna (10 g)

Ovu mješavinu staviti u posudu i preliti je uveče sa 1 litrom vode. Posudu pokriti I ostaviti da stoji do jutra. Ujutru smjesu prokuhati I pustiti da vri pet minuta. Ostaviti da se hladi 10 minuta u prekrivenoj posudi, a zatim čaj procijediti.

Piti 3 puta dnevno po jednu kafenu šoljicu čaja prije jela.

RECEPT II

Sastojci:

kora mladog hrasta (10 g)

trava kantarija (4 g)

list pelima (1 g)

korijen iđirota (4g)

trava preslica (5 g)

list kadulje (3 g)

Ovu mješavinu staviti u posudu I preliti je uveče sa 1 litrom vode. Posudu pokriti I ostaviti da stoji do jutra. Ujutru smjesu prokuhati I pustiti da vri 5 minuta, ostaviti da se hladi 10 minuta u pokrivenoj posudi, a zatim čaj procijediti. Piti 3 puta dnevno po jednu kafenu šoljicu prije jela.

 RECEPT III

Sastojci:

cvijet kamilice (10 g)

list koprive (10 g)

korijen kravojca (istucan) (4 g)

list kadulje (4 g)

trava imela sa hrasta (4 g)

trava iva (4 g)

Ovu mješavinu staviti u posudu I preliti je uveče sa 1 litrom vode. Posudu pokriti I ostaviti da stoji do jutra. Ujutru smjesu prokuhati I pustiti da vri pet minuta, ostaviti da se hladi 10 minuta u pokrivenoj posudi, za zatim čaj procijediti. Piti tri puta na dan po 1 kafenu šoljicu čaja.

 RECEPT IV

Sastojci:

trava miloduh (5 g)

korijen maslačka (5 g)

trava metvica (5 g)

korijen omana (4 g)

trava piskavica (6 g)

korijen pirevine (20 g)

Ovu mješavinu staviti I preliti uveče sa 1 litrom vode. Posudu pokriti I pustiti da stoji do jutra. Ujutru smjesu prokuhati I pustiti da vri pet minuta, ostaviti da se hladi 10 minuta u pokrivenoj posudi, a zatim čaj procijediti.

Piti tri puta dnevno po jednu kafenu šoljicu čaja prije jela.

RECEPT V

Sastojci:

list muške bokvice

list ženske bokvice

2 cvijeta trave kunice

Sastavljenu mješavinu dobro oprati u hladnoj prokuhanoj vodi. Zatim ih dobro samljeti I iscijediti sok. Piti 3 puta dnevno po jednu kašiku ovog soka.

 RECEPT VI

Sastojci:

trava metvica (15 g)

crno vino (0,25 l)

voda (250 g)

Ovu mješavinu staviti u posudu, preliti uveče sa pola litra vina i ostaviti da stoji do jutra. Izjutra prokuhati I pustiti da vri pet minuta, ostaviti da se hladi 15 minuta u pokrivenoj posudi, a zatim tečnost procijediti. Piti tri puta dnevno po jednu kafenu šoljicu ove tečnosti. U pauzama piti kompot od jabuka ili liminadu.