Lazarkinja mirisna (lat. Asperula odorata): Reguliše nemire, histeriju, srčane i mokraćne probleme

 Čaj od lazarkinje pospješuje mokrenje, umiruje bolove u trbuhu, reguliše nepravilan rad srca, djeluje na čišćenje krvi i uzrokuje lagano izlučivanje znoja. Odlična je i kod zastoja normalnog rada jetre i kod žutice, a preporučuje se i kod sklonosti stvaranju pijeska i mokraćnih kamenaca. Djeluje i kao sredstvo za umirenje bolova kod migrene i neuralgije, a vrlo umirujuće djeluje i kod nemira i histerije…

O lazarkinji se pisalo još u devetom stoljeću, a znalo se o njoj i mnogo godina, možda i stoljeća, prije. Danas je lazarkinja svoje mjesto u domaćinstvima osigurala ne samo zahvaljujući ljekovitosti, već i svom jakom mirisu koji domaćice iskorištavaju za borbu protiv moljaca. Tako je miris lazarkinje često prisutan u našim ormarima sa garderobom. I stoka izbjegava lazarkinju zbog njenog jakog mirisa. No, čovjek zahvaljujući njoj može umiriti bolove koji prate migrenu ili pak uravnotežiti rad jetre i mokraćnih kanala.

Vandalbertus

Lazarkinja se ne nalazi na popisu ljekovitog bilja koje je u službenoj upotrebi, a ipak joj se pripisuju takve ljekovite moći da se već dugo ubraja među naročito cijenjene ljekovite biljke u narodnoj medicini.

Ljekovitost lazarkinje prvi put je opisao benediktinac Vandalbertus (Wandalbertus) 854. godine. Iz toga vremena potječe i stari samostanski recept za pripremu “majskog napitka”, odnosno “majske bole”. U tu svrhu koristi se lazarkinja, šumska jagoda, crni ribiz i dobričica. U receptu se pominje i bijelo vino, kao i šećer u prahu.

Inače, lazarkinja je u narodu poznata pod različitim imenima, kao što su “divlji broć”, “dišeća perla”, “jari broć”, “lazina trava”, “mirisni broć”, itd. Cvjeta od maja do sredine juna. Vrlo je rasprostranjena u listopadnim šumama, posebno u bukovoj šumi, a rijetko u zimzelenim.

No, manje je poznata činjenica da u nekim područjima gdje rijetko raste lazarkinja, raste obična i rasprostranjena livadna biljka koja, s obzirom na miris i ljekovitost, može biti nadomjestak lazarkinji. To je trava mirisavka (lat. Anthoxanthum odoratum).

 Ljekovitost

Kumarin, koji je sadržan u lazarkinji, bistri mokraću i vrši antiseptično djelovanje. Čaj od lazarkinje pospješuje mokrenje, umiruje bolove u trbuhu, reguliše nepravilan rad srca, uklanja nesanicu, djeluje na čišćenje krvi i uzrokuje lagano izlučivanje znoja.

Čaj od lazarkinje odličan je napitak i kod zastoja normalnog rada jetre i kod žutice, a preporučuje se i kod sklonosti stvaranju pijeska i mokraćnih kamenaca. Kod žutice, stvaranja mokraćnih kamenaca i pijeska preporučuje se i čajna mješavina lazarkinje sa srčanikom ili plodovima borovice.
Konačno, dokazano je da čaj od lazarkinje djeluje kao sredstvo za umirenje bolova kod migrene i neuralgije, a vrlo umirujuće djeluje i kod nemira i histerije. U narodnoj medicini, označen je i kao lijek protiv glista.

No, valja znati da uživanje prejako koncentrisanog čaja ili prekomjerno uživanje čaja lazarkinje izaziva laganu slabost centralnog nervnog sistema, što se manifestuje u mučnini, vrtoglavici i povraćanju.

RECEPTI

Čaj za probavu

Uzmu se 2 pune čajne kašičice sitno izrezane i dobro osušene biljke, te se stavljaju u šolju vode na močenje kroz 8 sati. Nakon što je pripravak procijeđen, ugrije se po želji i pije.

Čaj za konjuktivitis

Uzeti kamilice, zovinog cvijeta, lazarkinje i ružinih latica u podjednakim dijelovima. Dobro pomiješati i od te mješavine jednu kašiku preliti sa pola litra ključale vode. Ostaviti poklopljeno 15 minuta. Nakon toga ocijediti. Tri šoljice odvojiti. Piti triput dnevno, po jednu šoljicu. Ostatkom ispirati oči.

Čaj za liječenje jetre i žuči

Napravi se mješavina od 10 g lazarkinje, 30 g rosopasa, 15 g ruzmarina i 10 g krkavine. Supena kašika usitnjenih trava, zalije se sa 2 dl vruće vode. Ohlađeni čaj se procijedi i zašećeri (po želji) livadskim medom. Pije se dvaput na dan.

(aura.ba)