Kriva sahat kula iz Gradačca, pobratim slavnom tornju u Pizzi, vrijeme je prestala da broji 1953. godine: U GRADU ZMAJA OD BOSNE, JEDAN TORANJ KRIVO STOJI

Bogat kraj, klima i strateški položaj, oduvijek su bili mamac osvajačima i vojskama koje su Bosnom prolazile. Gradačačke termalne vode pogoduju liječenju: reumatizma, mialgije, neuralgije i ginekoloških bolesti. Kriva sahat kula gradska atrakcija je poznata, ali ne i slavna, poput krivog brata u Pizzi.
Gradačac, živopisno mjestašce u sjeveroistočnoj Bosni, nekadašnje sjedište kapetanije, poznato po Huseinu-kapetanu Gradaščeviću, njegovoj hrabrosti, mudrosti i pravičnosti.

Zmaj od Bosne, kako su nazivali Husejn-kapetana, rođen je 1802. godine u jednoj od najuticajnijih begovskih porodica. Vođa jednog od najvećih ustanaka i otpora turskoj vlasti, zalagao se za nezavisnost Bosne. Nakon ugušenog ustanka, Zmaj od Bosne je izbjegao u Beč, potom se zadržavao u Slavoniji i Beogradu, poštujući zabranu o nedolasku u Bosnu.

Nakon svega odlazi u Istanbul, prebivao je među janjičarima i ponovo pao u milost sultana, koji mu je ponudio visoko mjesto u svojoj gardi. Ponosni kapetan žaleći za Bosnom ponosno odbija sultanovu ponudu riječima: – Radije ću umrijeti u nošnji svojh očeva nego da nosim nizam-uniformu jednog paše. Riječ je održao, u Istanbulu je umro 1834. godine, gdje je i pokopan. Iako je prošlo 180 godina od smrti Husein-kapetana Gradaščevića: uspomena, pjesme, legende i građevine koje je podigao, još uvijek žive.

Sa Gradačca bijele kule

Izgradnja  tvrđave započela je 1765. a završena  1821. godine. Tvrđava fortifikacijskog sistema dominira nad gradom, kula Husein-kapetana  centralni dio utvrde, visoka je oko 18 metara, s nje se pruža odličan pogled na grad i njegovu pitomu okolinu. Tvrđava je služila kao stambeni i administracijski objekat vladara. Bogat kraj, klima i strateški položaj Gradačca, oduvijek su bili mamac osvajačima i vojskama koje su Bosnom prolazile. Prije jačanja bosanske države i dolaska Otomana, Gradačcom su vladali Mađari. Pokrajina se posebno dopala mađarskoj kraljici, koja je gradačačka brda i doline opisivala riječima:

– Ova priorna bašča je prelijepa, ona prkosi i lijepom Elizeju. Ovo je kraj pod najzdravijom i najugodnijom klimom nebeskoga svoda, najzdravije vode što biti može, tu ću sagraditi dvore svoje.
Tako je i bilo, mađarska kraljica na mjestu današnje tvrđave sagradila je ljetnikovac, sa svojom svitom u njemu je preživjela mnogo toplih ljeta. Na početku turskog osvajanja, gradačačka tvrđava je dugo odolijevala udarima. Prilikom nastojanja turske vojske da zauzme tvrđavu i kulu, izginulo je 80% turske vojske. Tvrđava je pala u ruke Turaka zbog uspješno izvedenog trika. Skok jednog Arapa, koji se borio u sultanovoj vojsci i s konjem prekočio bedem, pomogao je turskoj vojsci da uđe u tvrđavu. Nakon ulaska među zidine tvrđave, otvorio je vojnicima vrata, tvrđava je pala. Turci su nakon zauzimanja grad prozvali „Ickala“, što znači: dvije kule.

Konji su u Gradačačkoj istoriji odigrali važnu ulogu, i sam Husejn-kapetan je skokom s bijele kule izabrao mjesto za gradnju džamije Husejnije. Kada je Zmaj od Bosne odlučio da gradi svoju džamiju, njegovi saradnici se nisu mogli složiti o mjestu gradnje. Gradaščević je odlučio da izbor mjesta prepusti slučajnosti, svoju odluku saopštio je saradnicima:

– Tamo gdje ja i at zajedno panemo sa bedema grada, neka tu bude džamija bijela. Legenda kaže, da je Zmaj razigrao svog konja doru, s kojim je skočio sa zidina tvrđave. Na mjestu skoka, odmah ispod podnožja tvrđave, stoji bijela džamija nazvana po svom graditelju – „Husejnija“.

Đaur-kaur

Isto tako je obični susret dva konja kumovao jednoj gradačačkoj tragediji, nje se stanovnici i danas sjećaju. Narodno predanje govori o fra Lovri Milanoviću, koji se na uzanom putu susreo sa Mujom Arnautom, nadzornikom imanja Osmana, jednog od predaka Husejn-kapetana Gradaščevića. Tadašnji zakoni su izričito zahtjevali, da nemusliman mora sjahati konja i nakloniti se muslimanu. Fra Lovro se nije naklonio, nadzornik Mujo ga je pokosio.

Nakon ubistva se kajao: – Jazuk što sam ga ubio, ali sam to po zakonu učinio. Zakon bi, da kad đaur-kaur skobi na putu Turčina, da đaur mora s konja sjašit, nek se zna ko je gospodar, a jer prater toga učinio nije, moro sam ga ubit. Iako je postupio po zakonu, Mujo je bio kažnjen od strane gospodara Osmana te se doživotno kajao za smrt franjevca. Grob fra Lovre nalazi se u selu Turiću, katolički vjernici ga smatraju važnim i pohode od 1807. godine kada je fra Lovro izgubio život.
Posebnost su i termalne vode u Gradačcu, liječilišta su ovde građena od davnina.Gradačačke termalne vode imaju temperaturu od 29,3 stepeni. Pogoduju liječenju: reumatizma, mialgije, neuralgije i ginekoloških bolesti.

Krivi toranj

Veliki gradačački graditelj, Husejn-kapetan, sagradio je i sahat kulu. Neimar je učinio grešku u postavljanju temelja, pa se kula s vremenom počela kriviti. Manje poznata posebnost, gradačački krivi toranj izgrađen je 1823. godine, ima četiri sprata i visinu od 22 metra.
Svojevrsna atrakcija manje poznata od krivog brata u Pizzi, ima još jednu posebnost: tri ćoška sahat kule su zaobljena, dok četvrti ima oštre rubove.  Aparature satova na bosanskim kulama pokazivale su vrijeme po islamskom načinu mjerenja vremena i kalendaru.

Dan je bio podijeljen na dva dijela od po 12 sati. Brojali su se sati od izlaska i zalaska sunca. Ujutro kada bi sat pokazao 12 sati značilo je zoru, a 12 sati popodne značilo je nastupanje akšama. Takvo računanje vremena se poslije austro-ugarske okupacije nazivalo “a la-turka“. Osamdesetih godina izvršena sanacija je terena,  te tako sprječeno dalje krivljenje kule. Ona sada stoji kao spomenik nekom vremenu i hrabrom kapetanu, vrijeme je prestala da broji 1953. godine.

(A. DRAMALIJA/arhiv Aure)

Komentari

komentara

error: Content is protected !!