Koje sve vrste meda postoje i za šta je koji med dobar

  • Bagremov med dobar je protiv nesanice, lišeg sna, vrtoglavice, umiruje nervni sistem. Najčešće i najdjelotvornije koristi se u čajevima kod kamilice, matičnjaka i kantariona.
  • Lipov med dobar je protiv znojenja, prehlada sa kijavicom, olakšava kašalj i izbacivanje sluzi grla i nosa. Preporučuje se u ishrani dojenčadi, djece, starijih osoba, osobama s niskim pritiskom i srčanim tegobama.

  • Kestenov med stišava bolesti probavnih organa, žuči i jetre. Najdjelotvornije i najbolje koristi u čajevima od kunice, kamilice, šipurka i majčine dušice. Ovaj med nije dobar za ishranu pčela.
  • Medljikovac (tamni šumski med, medun) kristalizira se već u saću. Popravlja malokrvnost, pogotovo nedostatak željeza. Uzima se u voćnim napicima ili sokovima od višnje, breskve ili kupine. U svom sastavu nema cvjetnog meda. Koristi se i poslije iscrpljenosti, nakon teških operacija. Trudnice treba da ga uzimaju tokom cijele trudnoće.
  • Kaduljin med izvanredno koristi kod suhog kašlja i prehlade, a olakšava i izbacivanje sluzi iz dušnika i bronhija.
  • Vrijeskov med pomaže protiv reume, bolesti mokrećnih kanla i bubrega. Najčešće se koristi u čajevima od breze, kamilice, kunice i šipurka.
  • Lavandin med je blag med, dobar u ishrani dojenčadi i male djece, kao i kod starijih koji boluju od neke akutne ili hronične bolesti. Naročito dobro pomaže srčanim bolesnicima, kao i osobama sa niskim krvnim pritiskom.
  • Ekspresni med nastaje kada se pčele hrane sokovima voća i povrća, mlijekom i jajima. Tada se dobiva med sa većim učešćem onoga što čovjeku treba u ishrani. To se posebno odnosi na vitamine i hormone. Na ovaj način potrebne materije organizam lakše prima i prerađuje (Mandžić, M., 2004).