KARIKA KOJA NEDOSTAJE: Kad su ljudi “skinuli” svoje krzno?

Imali smo krzno, pa smo ga skinuli, ali ipak kad nam je hladno, uzimamo krzna sa životinja. Pa zašto smo svoje skidali? Tamo gdje prestaje logika počinju ljudi?

Posmatrajući naše najbliže “rođake” čimpanze, gorile i orangutane, možemo pretpostaviti da smo i mi, to jest naši davni preci, svakako nekada davno bili odjeveni u neko krzno. Ljeti nam to sasvim sigurno ne pada na pamet, ali zimi, dok se smrzavamo i dobro ušuškani u jakne, čizme, šal, kape, rukavice i druge zimske rekvizite, kad ugledamo psa ili mačku kako veselo skakuću po snijegu bez odjeće, teško se ne zapitati – gdje je naše krzno?

Danas kao nikad prije, ljudi, a žene pogotovo i ono malo dlaka što imaju – strižu do kole kože, kao da želimo posve raskrstiti sa svojom životinjskom prošlošću. S druge strane, na sebe potom oblačimo odjeću, i to više slojeva, a vrlo često je ta odjeća – upravo krzno neke životinje. Gdje je naše krzno, jesmo li ga imali, kada i zašto smo ga skinuli i zašto skidamo svoje dlake, a oblačimo životinjske?

Romantična teorija

Naučnici po običaju imaju nekoliko teorija. Po prvoj, najprihvaćenijoj varijanti, ostali smo bez krzna pošto nam nije bilo potrebno tamo gdje smo nastali – u vrelim područjima istočne Afrike. Kako smo se uspravljali, tako smo postepeno odbacivali dlake. Vrućina je takođe imala važnu ulogu u oblikovanju današjeg čovjeka i njegovog tijela – navodno smo se uspravili da bi se udaljili od užarenog tla.

Druga teorija se zasniva na “hipotezi vodenog majmuna“ koja kaže da su ljudi evoluirali od predaka primata koji su nastanjivali vodena staništa – dobar dio života su provodili u vodi poput nilskih konja. Prije nego smo se pretvorili potpuno u vodene sisare vratili smo se na kopno. Život na kopnu je pružao brojne prednosti za razliku od života u vodi i od tog perioda ljudskom rodu je ostala odlika da gomila masne naslage (salo) odmah ispod kože, što je osobina vodenih sisara, kao i nedostatak maljavosti – krzno je naime slab izolator pod vodom.

Paraziti

Za ovu intresantnu i pomalo romantičnu teoriju, za sada ipak nema dokaza, sve su to puka nagađanja; ima samo činjenica da se volimo kupati i plaćati odlaske na more. Nažalost, to nije naučni dokaz. Ipak vidre, dabrovi i polarni medvjedi koji dosta vemena provode u vodi – imaju krzno.

Treća teorija pokušava objasniti nedostatak krzna kod ljudi, a tiče se parazita. Kao i sve krznene životinje vrele Afrike, i naši preci su imali problema s parazitima. Razne bube, krplji, mušice i larve obožavaju krzna, tam se fino lijepo ušuškaju, a prenose malariju, lajmsku bolest, groznicu zapadnog Nila, bolest spavanja i mnoge druge.

No, kako s naši preci znali paliti vatru i praviti efikasna skloništa, uspijevali su se riješiti ovih napasnika. A glatka i čista koža vremenom je – opet zbog parazita, postala znak zdravlja.

Kako god da bilo, ne žalite za svojim krznom. Možda vam modna industrija ne bi nedostajala, ali je presvlačenje svakako urednije od linjanja. Uostalom, ovim teorijama uglavnom se bave fanovi Čarls Darvina i evolucije – nekih pet do deset posto svjetske populacije. Ostali ili ne misle o tome ili prihvaćaju ono što im religija kaže, a to je – takve nas je Bog stvorio i nema rasprave je li nešto bilo drugačije ili ne.

(aura.ba/arhiv Aure)

Komentari

komentara

error: Content is protected !!