Kako se nositi sa depresijom: Kad nedostaje sunca

Picture 146

Većina nas dolaskom kasne jeseni i zime osjeća veći umor, opada nam otpornost na bolest, prehlađeni smo, nedostaje nam vitamina… A, jeste li znali da vas neraspoloženost može zateći i zbog manjka dnevnog svjetla, te da neki čak obolijevaju od zimske depresije

Osjećate li se u zimskim mjesecima nekako potišteno i bezvoljno? Dan tek što je osvanuo, a već se smrkava – nema više dugih sunčanih poslijepodneva u kojima se opuštamo. Mnogi će od vas reći: zima me čini depresivnim.

Ma koliko to nekima izgledalo pretjeranim postoje i konkretne potvrde za tu izjavu. Stručnjaci smatraju da zimsku depresiju uzrokuje smanjena količina dnevnog svjetla u jesenjem i zimskom periodu.

Ljudi ne vole zimu

Zimska depresija ne nastaje zato što ljudi ne vole zimu. Zapravo je obrnuto. Ljudi ne vole zimu jer im donosi loše raspoloženje i druge tegobe. Smanjena izloženost svjetlu u kasnu jesen i zimu kod osjetljivih pojedinaca izaziva sezonski poremećaj raspoloženja. Mnogo je ljudi tokom zime neraspoloženo, a neke hvata ozbiljna depresija, koju prate slijedeći simptomi: dugotrajna potištenost ili bezvoljnost, oslabljena koncentracija, snižena energija, povećana potreba za spavanjem (hipersomnija), pojačana žudnja za slatkim, posebno predvečer i smanjena druželjubivost.

Ovi simptomi mogu biti toliko izraženi da prelaze u kliničku depresiju, zbog koje se valja obratiti liječnicima. Taj sezonski poremećaj raspoloženja (SPR) obično se javlja u jesen i traje do pred kraj zime.

Dok od svih oblika depresije u razvijenim zemljama tokom života oboli između 10 i 20 posto stanovništva, zimska depresija pogađa dva do pet posto stanovništva. Stručnjaci smatraju da je uzrokuje smanjena količina dnevnog svjetla u jesenjem i zimskom periodu. Dokaz tome su statistike koje govore da je češća na dalekom sjeveru nego u umjerenom pojasu.

Prema polu zimski dani su kraći, a u nekim krajevima (sjeverna Evropa, Kanada, Aljaska, dijelovi SAD) traju samo između četiri i osam sati. Uz to što su dani kratki, vrijeme je lošije pa se sunce rijetko javlja između oblaka. Na Aljasci i u Skandinaviji 10 posto ljudi zahvati oblik depresije kad nastupe vrlo kratki i tmurni jesenji i zimski dani.

Ritam budnosti

Poznato je kako je svjetlo izuzetno važan faktor brojnih hemijskih i fizikalnih procesa u prirodi. Važno je i za funkcioniranje čovjekovog tijela, posebno mozga. Svjetlo programira i održava biološki sat živih bića, uključujući ritam spavanja i budnosti.

Naučnici pretpostavljaju da nedostatak svjetla smanjuje lučenje serotonina, važnog za duševno blagostanje. Mrak ujedno pojačava lučenje hormona melatonina, važnog za san, koji u normalnim količinama ne uzrokuje depresiju, ali njegove povećane količine u tamnom periodu godine sudjeluju u nastanku depresije.

Antidepresivni učinak sunca nije pitanje autosugestije. Naime, i slijepim ljudima serotonin raste, a melatonin opada kad su im oči izložene sunčevoj svjetlosti, iako je ne mogu vidjeti.

Sunčevo svjetlo je jedan od glavnih prirodnih inicijatora proizvodnje tzv. hormona sreće, a nedostatak sunca usporava i smanjuje njegovo lučenje. Zato se zimi preporučuje izlaganje dnevnom svjetlu u svakoj prilici, čak i kad je oblačno. Podignute rolete i dobro osvijetljeni prostori, takođe, imaju povoljan učinak. Može pomoći i zimski odmor na Jadranu ili drugoj toploj ili vedroj lokaciji. Liječnici savjetuju i redovno zimsko vježbanje (trčanje, rad u teretani i sl.), jer fizički napor potiče lučenje nekoliko hormona antidepresivnog djelovanja.

Savjeti

Osobe koje pate od zimske depresije spavaju 17 posto više tokom zimskih mjeseci nego u svjetlijem dijelu godine, te se u istom periodu udebljaju tri do pet kilograma. Stručnjaci osobama koje trpe od zimske depresije savjetuju da u svoju okolinu puštaju što više svjetlosti.

 

LJEKOVITA ZORA – Bez obzira da li imate jutarnjih obaveza ili ne, budite se pred zoru i ostanite budni cijeli dan. Dignite rolete, razmaknite zavjese, a ako je tmurno, držite upaljena svjetla i danju.

GIMNASTIKA – Shvatite svakodnevnu šetnju, najbolje oko podneva, kao sastavni dio terapije. Vježbanje, umjereno tjelesno naprezanje, te mentalna aktivnost takođe su važni elementi antidepresivnog režima.

ISHRANA – U prehrambenom oružju protiv sezonske depresije izuzetno su važni složeni ugljikohidrati, jer se šećer iz njih sporije razgrađuje pa daje duže energiju. Složene ugljikohidrate sadrže tjestenina i peciva od integralnog brašna, integralne žitarice, smeđa riža, krompir, mahunarke, voće i dr. Uživajte, ali umjereno, i u mesu peradi, ribi, bananama, sušenim datulama, jajima, mlijeku, jogurtu, suncokretovim košpicama, grašku, kikirikiju.

U ishrani treba izbjegavati bijelo brašno i rafinirani šećer.

VITAMINI – Preporučuju se i dodaci ishrani, posebno cijeli spektar vitamina B, uključujući folnu kiselinu, vitamin C, minerali: cink, magnezij, selen, te omega-3 masne kiseline.

Zimski san i ljudi

Zahvaljujući tehnologiji, ljudi ne spavaju zimski san, ali ne uspijevaju izbjeći zimsku potištenost, iscrpljenost i bezvoljnost.

Medvjedi, ježevi, vjeverice, gmazovi i insekti spavaju zimski san. To je način na koji priroda omogućuje stanovnicima hladnih predjela da prežive zimske mjesece. Ulaskom u stanje smanjene metaboličke aktivnosti, bića štede energiju i postepeno iskorištavaju tjelesne masnoće.

U ljudskom rodu, odustajanje od zimskog sna je novijeg datuma. Naši primitivni preci su preživljavali tako što su se povlačili u pećine i sojenice. Stiskali su se jedni uz druge da duže očuvaju tjelesnu toplotu, dok im se metabolizam usporavao gotovo do nule.

Posljednjih decenija ljudi su razvili tehnologiju koja im omogućava da cijele godine budu aktivni. Nažalost, tehnologija koja nam je osvijetlila i ugrijala zimske dane nije nas u potpunosti zaštitila od posljedica smanjenog svjetla i niskih temperatura.

Komentari

komentara