Kako preživjeti vrele dane?

Prevelike vrućine, izlaganje suncu, visoke temperature, previše boravka u pretoploj prostoriji, dehidratacija i još neke druge okolnosti mogu ugroziti zdravlje male djece, hroničnih bolesnika, gojaznih osoba, osoba starijih od 60 godina, ali i mladih i „zdravih“ osoba.

Podsjećamo da su visoke toplotne temperature, crveni meteo alarm – vanredno stanje i za ljude i za životinje, a mogući toplotni udar iziskuje hitnu zdravstvenu pomoć.

Savjeti za vrele dane

Osjetljive osobe, pa i ostale, ne treba da izlaze napolje u vrijeme najjačeg sunca i najveće vrućine (od 10 do 16 sati).

Odložite ili otkažite aktivnosti na otvorenom tokom vrućine ili te aktivnosti pomjerite za rano jutro ili kasno popodne, poslije zalaska sunca.

Ako morate da se bavite sportom ili teškim fizičkim poslovima tokom vrelih dana, češće pravite pauze, a u pauzama se umivajte i popijte bar malo tečnosti, iako ne osjećate žeđ.

Najbolje je veći dio dana provesti u hladovini ili klimatizovanom prostoru.

U prirodi je vrućina manja, a hladovina ispod drveta ili suncobrana, pored rijeke, jezera, bazena ili mora – prijatnija je nego vreo asfalt.

Ako nemate klima-uređaj, noću ohladite stan otvaranjem prozora, a prije podne spustite zavjese i roletne (ili improvizovane zastore) i zatvorite prozore do nekih 18 sati, a i kasnije ako su vam prozori izloženi suncu.

Hronični bolesnici treba da provjere sa svojim ljekarom koliko zdravstvenim uslovima i lijekovima koje koriste mogu smetati vrućine i velika vlažnost.

Šta ako izlazite napolje?

Tokom vrelog toplotnog talasa, ako baš morate da izlazite, preduzmite sljedeće korake:

Nosite laganu i široku odjeću svijetle boje.
Nosite tamne naočare za sunce i šešire sa širokim obodom.
Koristite za lice i tijelo kreme za sunčanje sa visokim faktorom.
Dok ste van prostorija, nosite obavezno flašicu sa vodom.
Tokom dana pijte dosta tečnosti: vodu, mlake čajeve, sokove sa malo šećera, ili tečnost koja će vam nadoknaditi soli i minerale koji se gube znojenjem.
Izbjegavajte alkoholna pića, tečnosti sa kofeinom, ledene i gazirane napitke.
Ne uzimajte tablete soli, osim ako vam ljekar to ne savjetuje .
Izbjegavajte nagle prelaze iz vrelih prostorija u hladne i obrnuto.
Izbjegavajte zagušljive prostore sa dimom ili sa previše ljudi.
Pazite se ulica sa gustim saobraćajem ili sa dosta betona i stakla, jer možete i posredno „dobiti toplotni udar“.
Ako je odjeća prozirna, onda i UV zraci mogu da prodru kroz nju.
I u hladovini se može izgorjeti, jer voda, pijesak, beton i zidovi reflektuju zrake, pa ako ste dugo vremena na otvorenom, ipak možete izgorjeti.
Kada je nekoliko dana velika vrućina, onda u popodnevnim i večernjim satima može biti i veća vrućina nego tokom dana, pošto zidovi, beton i asfalt zrače upijenu toplotu. Zato izbegavajte na takvim mjestima popodnevne šetnje.
Vodite računa i obratite pažnju na bebe, djecu, starije i hronične bolesnike ukoliko su sa vama u društvu.
Nikada nikog ne ostavljajte u zaključano parkirano vozilo – to važi i za djecu i kućne ljubimce.
Ukoliko ne znate kvalitet vode sa česme u mjestu gde se nalazite, koristite flaširanu vodu.
Ako boravite u šumi i na livadi, vodite računa o insektima i gmizavcima.
Tokom vrelih dana ne šetajte sa malom djecom pored glavnih saobraćajnica – pored velikih vrućina, ugljen monoksid može dodatno ugroziti zdravlje.
Ishrana

Tokom velikih vrućina, izbjegavajte velike količine hrane, obilne obroke, masnu hranu, alkoholna pića i jaku hranu.

Tokom leta najbolje je koristiti laku hranu, piti dosta tečnosti i jesti dosta povrća i dosta voća.

Ako ste na dijeti, u vrijeme vrućina vodite računa da ne dehidrirate, jer vam je tečnost ipak neophodna.

 

Komentari

komentara

error: Content is protected !!