Kako pomoći srcu kad udari žega?

U većim gradovima za vrijeme ljetnje žege često nema dovoljno kiseonika u vazduhu. Tada naš kardiovaskularni sistem radi uz dodatni veliki napor. Kod osoba koje već imaju kardioloških problema ili slabije srce – raste krvni pritisak, javlja se tahikardija, šire se periferni krvni sudovi, otiču noge, zgrušava se krv i povećava rizik od akutne cerebralne ili srčane tromboze. Najveću opasnost po zdravlje predstavljaju nagla kolebanja temperature.

Da biste smanjili preopterećenje srčanog mišića u najtoplijem periodu godine, prije svega treba da smanjite ukupan unos hrane, posebno je nepotrebno da konzumirate namirnice koje se dugo vare i izazivaju žeđ. Tu spadaju različita mesa, životinjske masti, kobasice, dimljeni mesni proizvodi, usoljeni kiseli krastavci ili konzervirana hrana.

U vrijeme žega neophodno je jesti svježe voće i povrće, zeleno začinsko bilje, ne treba piti jaku kafu ili čaj – dajte prednost prirodnim sokovima, voćnim kompotima od bobičastog voća ili biljnim čajevima.

Vrijedi se sjetiti da je pušenje u vrijeme intenzivnih vrućina naročito štetno budući da se ugljen-monoksid iz dima cigareta mnogo brže vezuje za hemoglobin u krvi nego kiseonik, pa srčani mišić u organizmu pušača stalno osjeća glad za kiseonikom. Takođe, srce opterećuje i alkohol, jer niko jednim pivom nije ugasio žeđ, ali ono može da izazove mnoge štetne posljedice, pa čak i napad akutne srčane insuficijencije.

6 VAŽNIH SAVJETA

1. Redovno vježbajte

Za očuvanje zdravlja potrebno je 150 minuta vježbanja nedjeljno, što je otprilike 20 minuta dnevno. Tih 150 minuta odnosi se na umjerene vježbe, koje uključuju šetnje ili lagano trčanje, kao i lagane vježbe u teretani. Zapravo, u tih 150 minuta uključene su aktivnosti usljed kojih ćete se barem malo oznojiti.

2. Kontrolišite krvni pritisak,    nivo šećera i masnoće u krvi

Visok krvni pritisak može oštetiti arterije, zbog čega kiseonik i krv teže idu do srca i od njega. Važno je da barem jednom u dvije godine posjetite ljekara i izmjerite pritisak. Ako se ne kontrolišete, nećete ni znati da li vam je povišen krvni pritisak ili holesterol.

3. Umjereno konzumirajte alkohol

Preporučuje se umjerena upotreba alkohola – ne više od dva pića dnevno za muškarce i jedno za žene. Smatra se da alkohol u umjerenim količinama podiže nivo dobrog holesterola, ali da njegova prekomjerna upotreba predstavlja opasnost po zdravlje.

4. Manje se nervirajte

Stres negativno utiče na rad srca, budući da se tada ubrzava puls, a krvni pritisak i holesterol u krvi rastu. Zato upravljajte svojim stresom – odredite prioritete, ne trošite snagu na sitnice, mislite pozitivno, grupišite obaveze i pokušajte da nađete vremena za stvari koje vas opuštaju.

5. Spavajte minimum 7-8 sati

Uravnotežen način života povoljno djeluje na rad srca. Naučnici tvrde da su ljudi koji spavaju samo pet sati dnevno za 30 odsto podložniji srčanom udaru od onih koji spavaju osam sati.

6. Hranite se zdravo

Preporučuje se ishrana s niskim sadržajem soli, masti i holesterola. Treba da bude bogata voćem, povrćem, žitaricama (integralnim proizvodima), jer oni štite srce. Mahunarke (grašak, pasulj, soja, sočivo) imaju nizak sadržaj masti, a masna morska riba, koja sadrži omega-3 masne kiseline (sardina, tuna, losos) smanjuje rizik od nastanka srčanih oboljenja.

7. Redovno pijte vodu bogatu magnezijumom

Magnezijum pomaže u regulisanju srčanog ritma i snižavanju nivoa holesterola u krvi. Ovaj mineral olakšava srčane tegobe, stabilizuje krvni pritisak, učestvuje u regulaciji nivoa šećera u krvi, pospješuje fizičku kondiciju i reguliše rad crijeva. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje unošenje magnezijuma na dnevnom nivou, i to u količini od 330 do 380 mg/1. Savjetujemo da izaberete najlakši način njegovog unosa u prirodnom obliku, jer se tako potpuno rastvara u ogranizmu.

Zaštitite srce ljekovitim biljem

Pored lijekova koji imaju antiaritmične efekte, trebalo bi koristiti i kompleksnu terapiju ljekovitim biljem koje djeluje kako na simptome aritmije tako i na njene uzroke.

Kao sredstvo koje pomaže srcu i otklanja tahikardiju, jača srčani mišić  i smanjuje otoke na velikim vrućinama možete koristiti selen (lat. Levisticum officinale). Njegovo zeleno lišće dodajte salatama, a možete ga slobodno staviti u supe ili čorbe, u paprikaše ili druga jela.

Čaj od korijena selena: Dvije kašike usitnjenog korjena prelijte s pola litra vode i pustite da se kuha 15 minuta. Pijte po trećinu šolje dva-tri puta dnevno – otklanja srčanu aritmiju i dispneu (nedostatak daha).

Odlično jača i normalizuje rad srca na vrućinama – špargla (lat.Aasparagus officinalis) – u terapijske svrhe možete koristiti mlade izdanke ili korijen biljke.

Čaj od korijena špargle: Kašiku usitnjene mješavine korijena i samih špargli stavite u termos i prelijte sa 300 ml vrele ključale vode. Ostavite da odstoji tri sata. Procijedite i pijte po trećinu šolje tri-četiri puta dnevno prije obroka. Ovaj čaj reguliše ubrzan puls, povećava jačinu srčanih kontrakcija i smanjuje otoke.

U slučaju jakog lupanja srca, vrtoglavice i otežanog disanja možete uzeti čaj od baštenske rute (lat.Ruta graveolens) – kašiku osušene biljke prelijte sa 300 ml vrele prokuhane vode. ostavite da odstoji sat vremena te procijedite. Uzimajte po kašiku tri puta dnevno, ali poslije jela.

Za kompletnu rehabilitaciju i bolje stanje srca napravite čajnu mješavinu od jednakih dijelova cvijeta crvenog gloga (lat. Crataegus laevigata), nevena (lat. Calendula officinalis), suručice (lat. Filipendula ulmaria), matičnjaka (lat. Melissa officinalis) i srdačice (lat. Leonurus cardiac). Kašiku mješavine prelijte s dvije šolje proključale vrele vode. ostavite da odstoji dva sata de procijedite. U gotov čaj dodajte kašiku meda i pijte po tećinu šolje tri-čaeitri puta dnevno 15 minuta prije jela.

 

Komentari

komentara