Kako nam činjenje dobrih djela može produžiti život

Činjenje nečeg dobrog za druge ljude ispunjava nas srećom, zadovoljstvom i zdravljem – time što smo dobri prema drugima i gajimo socijalne veze, osjećamo se ponosnijima i zadovoljnijima sobom

Kada imate težak i naporan dan, često imate običaj da se počastite nekom sitnicom. To obično bude neka zabranjena hrana, mali luksuz ili kratka kafa sa prijateljima kako biste sebi podigli raspoloženje i otjerali crne oblake iznad glave.

To je ono što veliki broj ljudi radi, međutim prisholizi savjetuju da je u ovakvim situacijama pažnju zapravo potrebno usmjeriti ka drugima, a ne prema sebi. U posljednjih nekoliko godina, naučnici su proučavali činjenje dobrih djela i njihov učinak na ljudsko tijelo. U brojnim istraživanjima je zaključeno da altruizam, želja da nesebično pomažemo drugima – utječe na naše zdravlje, pa čak i na dužinu života.

Ovo su samo neke od naučno dokazanih situacija kada činjenjem dobrih djela zapravo najviše pomažemo samima sebi.

 Dobro se dobrim vraća

Veza altruizma i stresa je sasvim slučajno otkrivena 1956. godiine, kada je tim istraživača sa Kornel Univerziteta proveo istraživanje sa 427 udatih žena s djecom. Oni su očekivali da će žene sa više djece biti pod većim stresom, te zbog toga i imati kraći životni vijek. Iznenađujuće, otkriveno je da broj djece, obrazovanje, klasa i radni status nisu utjecali na dugovječnost. U okviru iste studije, koja je trajala 30 godina otkriveno je da je 52% žena koje nikada nisu volontirale na kraju obolilo od neke teške bolesti, za razliku od 32% žena koje su redovono volontirale.

Škrtost je jedna od najružnijih ljudskih osobina, a pored toga dokazano izaziva visok nivo kortizola – hormone stresa. U naučnom magazinu American Scientific objavljeni su rezultati istraživanja koje je pratilo promjene u nivoima kortizola kod ljudi koji su dobrovoljno donirali novac u dobrotvorne svrhe i kod onih koji su odlučili da novac zadrže za sebe.

Prema rezultatima, što je veći broj ljudi u eksperimentu odlučilo da zadrži novac za sebe, veću su stramotu osjećali, a njhovi nivio kortizola su bili daleko veći od onih sudionika koji su novac dobrovoljno dali.

 Altruizam nije mučeništvo

Prema istraživanju Univerziteta Viskonin-Madison, pomaganje drugima će vam pomoći da se osjećate sretnijim i zadovoljnijim čak i na radnom mjestu. Prema naučnom tekstu u časopisu American Science, vježbanjem altruizma ne samo da ćete se bolje osjećati na poslu, već ćete se teže odlučiti na davanje otkaza čak i kada je situacija zaista postane nepodnošljiva.

  • Sve je više istaživanja koja pokazuju moć altruizma. Našim rezultatima smo došli do jednog jednostavnog i istinitog zaključka: „Činjene dobrih djela nas čini sretnim“.
  • Treba napomenuti da altruizam nije oblik mučeništva, već djeluje kao zdravi psihološki sistem davanja i nagrađivanja – rekao je Donald Mojniha, profesor i stručnjak za odnose sa javnošću.

Naše je samo ono što damo

Naučnici sa univerziteta u Bafalou pronašli su vezu između nesebičnog davanja i spriječavanja prerane smrti. Oni su se bavili pitanjam da li obavljanje malih usluga za druge poput odlaska u kupovinu, čuvanja djece ili nuđenju nekome da ih odvezete autom ima veze sa smanjenim rizikom od prerane smrti.

  • Prosocijalna ponašanja čine da se ljudi osjećaju bolje – ukoliko druge obasipate pažnjom i ljubavlju, i vi ćete se osjećati dobro. Jedna stvar koja je vrlo interesantna, a koju smo primijetili jeste da čin ljubaznosti usmjeren ka sebi ne daje isti ovaj efekt.
  • Ljudi su često skloni tome da sami sebe razmaze kad se osjećaju loše, međutim, mi smo došli do zaključka da ćemo se mnogo bolje osjećati ako tu pažnju usmjerimo na nekog drugog, pojasnila je dr. Nelson, asistentica na katedri za psihologiju na Unverzitetu Sevani u Tenesiju.

Brak će vam biti zahvalan

Velikodušnost je jedan od presudnih faktora za sretan brak, navodi se u istraživanju iz 2011. godine.

Dr. Dacher Keltner, profesor psihologije sa univerziteta u Kaliforniji i autor knjige “The Power Paradox: How We Gain and Lose Influence” za Huffington Post je pojasnio kako čin ljubaznosti i dobrote podstiče lučenje dopamina u mozgu, neurotransmitera i hormona odgovornog za dobro ponašanje i čini da se osjećamo kako sudjelujemo u nečemu jako važnom, a fokusiranje na dobrobit drugih poboljšava pozitivno osjećanje u vezi nas samih.

  • Ljudi su sretniji u braku ukoliko se potrude da malim sitnicama obraduju svoje partnere. To mogu biti sitnice poput pravljenja jutarnje kafe ili masiranja svog partnera kada je imao naporan dan, pa sve do iskazivanja ljubavi ili opraštanja – rekla je voditeljica istraživanja Elizabet Markand za Hafington Post.

 Moć volontiranja

Časopis Public Health objavio je početkom 2013. godine rezultate četrdeset istraživanja koje se fokusiralo na istraživanje učinka volontiranja na opšte zdravlje i sreću ljudi.

Rezultati ne samo da su pokazali da volontiranje poboljšava dobrobit i zadovoljstvo životom, već uspješno smanjuje osjećaj depresije i smanjuje rizik od prerane smrti.

– Ova analiza pokazuje da biološki, sociološki i kulturološki faktori mogu utjecati na želju da se uključimo u volonterski rad, kao i na svojevrsne nagrade koje bismo dobili zauzvrat u vidu osjećaja sreće, ispunjenja i dobrog zdravlja.

  • Osobe koje se bave humanitarnim radom i nesebično pomažu drugima sretnije su i zdravije. Dobra djela popraćena su smanjenom ljutnjom u životu, pozitivnošću, a stres dobročinitelje zaobilazi u širokom luku – navodi se u istraživanju.

Na kraju, prisjetićemo se riječi Mahatme Gandija koji je svojevremeno rekao: „Ako činite dobro, činite ga za sebe; ako činite zlo, činite ga sebi.

MOŽDA VAS I OVO INTERESUJE

Bolna priča jedne majke: Dragi sine, šta će mi puni džepovi kada mi je srce prazno!

Komentari

komentara

error: Content is protected !!