KAD ŽIVCI TREPERE: Anksioznost – kako je prepoznati i liječiti

Anksioznost bi trebala dobiti važnije mjesto u istraživanjima mentalnog zdravlja jer je ona puno češća nego što se misli, navodi se u globalnoj analizi posvećenoj tom poremećaju, koju su proveli znanstvenici Univerziteta Cambridge.

Analiza 48 studija pokazala je da je svake godine u Evropskoj uniji više od 60 miliona ljudi pogođeno anksioznim poremećajem, objavljeno je u časopisu Brain and Behavior.

Anksioznost možemo opisati kao osjećaj straha koji se javlja u trenucima opasnosti, nelagodne i nepoželjne situacije, a nestaje ubrzo po prestanku podražaja. Taj osjećaj je normalan i poželjan jer povećava budnost i spremnost na reakciju i obranu. Međutim, kad je taj osjećaj straha, strepnje, ustrašenog iščekivanja i pretjerane brige prisutan u svim životnim situacijama i kad traje duže od 6 mjeseci, govorimo o anksioznosti kao psihičkom poremećaju koji se može – i treba liječiti.

Generalizirani anksiozni poremećaj (GAP) karakteriziran je neodređenim strahom koji potpuno obuzima osobu i onemogućuje joj normalno svakodnevno funkcioniranje. Očituje se doživljavanjem straha kojem se ne zna podrijetlo i razlog i koji u potpunosti obuzima osobu tako da se osjeća kao da lebdi u njemu. Taj strah je iracionalan i neproporcionalan sa stvarnim životnim prilikama i situacijama u kojima se osoba nalazi te onemogućuje normalno svakodnevno funkcioniranje. Stalno je prisutno iščekivanje nekog strašnog događaja. To iščekivanje posljedično izaziva opći sveprožimajući strah koji osobu paralizira i budi u njoj osjećaj nesigurnosti i bespomoćnosti te stvara karakterističan obrazac opreznog i sumnjičavog ponašanja.

Generalizirani anksiozni poremećaj ima svoje psihičke i tjelesne manifestacije.

Psihički simptomi GAP-a su:

  • osjećaj ustrašenosti
  • osjećaj nestvarnosti
  • osjećaj ugroženosti
  • poremećaj usmjeravanja pažnje
  • smetnje koncentracije
  • prisilne misli
  • poremećaji spavanja

Tjelesni simptomi GAP-a su:

  • “knedla u grlu i nervoza u želucu”
  • drhtanje, grčenje i osjećaj treperenja i napetosti u mišićima
  • bol u leđima
  • glavobolja
  • kratki dah, otežano disanje, stezanje u prsima
  • znojenje, bljedilo, hladne ruke, suha usta
  • ubrzano lupanje srca
  • česti proljevi i mokrenje.

Osobe koje pate od GAP-a zbog stalnog straha, brige i strepnje nisu u mogućnosti obavljati svakodnevne poslove. Pretjerano se brinu oko situacije na poslu, obiteljskih, novčanih i ostalih problema. Ta briga razvija se do tolikih razmjera da i sama pomisao na predstojeći dan i obveze izaziva u osobi anksiozne osjećaje sa svim psihičkim i tjelesnim simptomima koji na kraju mogu rezultirati i povremenim napadima panike.

S vremenom se osoba počinje povlačiti u sebe, izbjegava socijalne kontakte, što na kraju često rezultira razvojem socijalne fobije.

Anksiozni poremećaj može se liječiti na nekoliko načina. Kao jedan od najučinkovitijih pokazala se psihoterapija te kongitivno-bihevioralna terapija, u okviru koje se osobi koja pati od anksioznosti svakodnevno daju različiti zadaci koje treba ispuniti kako bi savladala svoje strahove.

Medikamentozni način liječenja podrazumijeva korištenje lijekova za ublažavanje osjećaja napetosti i straha, tzv. anksiolitika. S obzirom na to da je anksioznost nerijetko udružena i s depresijom, ponekad se u terapiji daju i antidepresivi.

(e-ordinacija)

Komentari

komentara

error: Content is protected !!