Kad smo ljuti pati jetra, a kad nas je strah najviše ispaštaju bubrezi

Ako kažemo da nas osjećanja truju, onda to nije samo pjesničko izražavanje

Kod „vječito tužnih“ javljaju se hronične teškoće disanja (astma, bronhitis), kod „vječito zabrinutih“ teškoće sa varenjem, kod „uvijek ljutih i razočaranih“ teškoće sa jetrom. Saznajte koji su još najveći trovači našeg tijela.

Ljutnja

Kad smo ljuti, dolazi do zastoja u radu jetre. Odatle potiče izraz „ide mi na jetru“ ili „ždere mi džigericu“. Zašto za nešto što nas ljuti, ne kažemo da nam oštećuje bubrege ili pluća? Očigledno viševjekovna prirodna mudrost zna isto što zna tradicionalna kineska medicina. Istina je uvijek jedna, bez obzira na to da li ste Evropljanin, Indijac ili Kinez. Osjećanje ljutnje onemogućava normalan rad jetre koja je izuzetno značajna za čišćenje naše krvi. Ako je jetra blokirana ljutnjom, otrovani smo!

Tuga

Slično se događa kada osjećaj žalosti (tuge) sabotira ispravan rad naših pluća – drugog organa zaduženog za detoksikaciju. Kako dišete kad ste tužni? Da li duboko i opušteno? Ma kakvi – prije bi moglo da se kaže da tada dišete kao riba – plitko i u grču. Zato nije slučajno što kažemo da „nas je spopala i stisla tuga“ ili da osjećamo da nas „tuga guši“.

Tuga neposredno utiče na disanje i debelo crijevo i zato, tada dišemo plitko i imamo teškoće sprobavom – zatvor. Posljedica jednog i drugog je da se u tijelu zadržavaju otrovi koje nismo izbacili disanjem ili stolicom. Krv ne dobija dovoljno kiseonika i u njoj se zadržava previše ugljen dioksida. To sprečava prenos određenih hranljivih materija i, u krajnjem slučaju, čak tera neke ćelije da se prilagode djelovanju bez kiseonika (tako nastaju ćelije raka).

Strah

I treći organ za detoksikaciju, bubrezi, su pod jakim uticajem osjećanja. Bubrezi i mokraćna bešika su najviše pod uticajem straha. Poznajete izjave da se neko „smrzao od straha“ ili „preblijedio od straha“? To se događa kada se bubrezi, od straha, odjednom zgrče i dođe do zastoja u filtriranju i čišćenju krvi. Posljedica toga je poremećaj cirkulacije zbog čega su nam ledene ruke i noge. Ako strah traje duže vremena, posljedice su utoliko teže. Bubrezi kontrolišu i mišiće koji stežu vrat mokraćne bešike i anusa. Ako su blokirani od straha, dolazi do njihovog popuštanja i nemogućnosti kontrole sfinktera i ispuštanja stolice i mokraće.

Briga

Brige nas truju neposredno. To osjećanje pogađa, prvenstveno, našu probavu – želudac, slezinu i pankreas. Često se čuje da neko ima „grčeve od brige“. Činjenica je da su tada organi za varenje u grču i ne mogu da obave svoj zadatak. Zato i najkvalitetnija hrana može da postane u tijelu otrov jer se neispravno prerađuje, a počinje i vrenje u sistemu za varenje i zaostajanje hrane u zgrčenim organima. Zato umjesto dobro sažvakane, sa kiselinom i enzimima obrađene hrane u naše crijevo dolazi polusvarena hrana koja predstavlja odličnu podlogu za patogene organizme i njihove otpadne proizvode koji nas ubrzano truju.

Pohlepa

A šta je sa pohlepom? Otrovnost pohlepe osjećamo u svakodnevnim događajima, kako kod nas, tako i drugde u svijetu. Za pohlepne ljude kažemo da su „tvrdog srca“ i to je veoma tačan opis. Pohlepa pogađa srce i tanko crijevo. Želja za sve većim i većim bogatstvom ogleda se aritmijama i nepravilnostima rada srca. Pohlepa uspješno stvara i sva ostala, već spomenuta, osjećanja. Ko živi u stalnom strahu, da bi mogli nešto da mu oduzmu, da će da propadne, ili da se opterećuje time kako bi mogao da stekne još više, veoma brzo počne da doživljava i druge spomenuta osjećanja.

 

Komentari

komentara