Kad nije zadovoljno, tijelo šalje ove signale

Kad smo nezadovoljni tijelo šalje signale kojima daje do znanja kako nije dobro. Nevolja je što brojni ljudi te signale ne prepoznaju kao problem.

Osjećaj sreće svima godi i ima gotovo iscjeliteljsku moć, dok tuga ima suprotan učinak, donosi bolest. Najbolje je kad su te dve emocije koliko-toliko uravnotežene. Kad smo nezadovoljni tijelo šalje signale kojima daje do znanja kako nije dobro. Nevolja je što brojni ljudi još uvijek te signale ne znaju prepoznati. A dugotrajna potištenost i nezadovoljstvo put su u puno ozbiljniju depresiju, bolest od koje u svijetu boluju milioni ljudi. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije do 2020. godine depresija će biti drugi globalni zdravstveni problem.

Osluškujte signale tijela

Možda je baš sad trenutak da naučite osluškivati signale tijela. Opisat ćemo pet signala, a prepoznate li ih, o vama ovisi kako ćete se odnositi prema svom zdravlju. Nove studije su pokazale kako tijelo lakše podnosi stresove kad je u dobroj fizičkoj kondiciji. Dobro je pripaziti na prehranu i jesti zdrave, nutritivno vrijedne namirnice. Svakako je potrebno naučiti neku metodu opuštanja i nikako se ne bi smjelo zapostaviti tjelovježbu. Ako postoji problem, pomaže razgovor s članovima obitelji ili prijateljima. Problem se obično udruženim snagama lakše podnese, a ponekad i riješi.

Sve su to putovi koji će vas sačuvati od brojnih, često nepredvidivih situacija koje u obliku stresova donosi moderan ritam življenja.

1. Previše gledanja TV-a

Ponekad nakon stresnog dana baš godi provesti večer gledajući televizijski program. Za to vrijeme problemi kao da ne postoje. Misli tada nisu okupirane zločestim šefom, minusom u banci ili neraščišćenim računima s bivšim. Uostalom, nije loše provesti večer uz televizijski program, ta u gledanju je smisao postojanja televizije. Ali, uvijek postoji ali. Nije dobro kad to postane svakodnevna rutina – jer tijelo na taj način signalizira da je nezadovoljno.

U slobodno vrijeme je puno bolji izbor prošetati ili razgovarati s prijateljima. Korisnije je i zdravije okupirati se bilo kojim poslom negoli pasivno zuriti u televiziju.

2. Problematične veze

Siguran signal nezadovoljstva je velika potištenost nakon prekida veze. Doduše, može se polemizirati o pitanju: Šta je bilo prije? – potištenost pa prekid, ili – prekid pa potištenost? No, u svakom je slučaju riječ o problematičnoj vezi. Nakon prekida potištene osobe stalno u glavi “vrte isti film”. Odbijaju izlaske i ne pada im napamet stjecati nova poznanstva. Mozgaju u svoja četiri zida, daleko od pogleda drugih. Ako uz sve to između partnera postoje neraščišćeni računi, osjećaj potištenosti i nezadovoljstva duže će trajati.

Nakon prekida veze najveća je greška zatvoriti se u kuću i prekinuti kontakte s prijateljima. Ljudi su sretni kad aktivno sudjeluju u društvenom životu i kad češće komuniciraju s drugima. Oženjeni parovi su sretniji od samaca. Ako nakon raskida još niste spremni za izlaske i novu vezu, oslonite se na komunikaciju putem interneta, jer i takva veza sa svijetom može vratiti osmjeh na lice.

3. Nekontrolirani bijes

Čovjeku za osjećaj sreće nije dovoljna komunikacija i dobri međuljudski odnosi, njemu je bitno gdje i kako živi. Njegovom osjećaju zadovoljstva doprinose udobnosti i sigurnost. Dugotrajna buka, primjerice, stvara napetost i nervozu. Istraživanja su pokazala kako ljudima veliku tjeskobu i nesigurnost stvara život pored bučne magistrale, kao i život u blizini velikih zagađivača zraka. U takvim životnim sredinama ljudi su podložniji stresovima, a nagomilani stresovi kad-tad slome čovjeka. Akumulirana napetost i nezadovoljstvo na kraju eruptiraju bijesom. Nekontrolirani izljevi bijesa češći su kod ljudi koji žive u ekološki zagađenim sredinama, ali takav bijes također potiču loši uvjeti na radu kao i neprihvaćenost u radnoj sredini.

Premda stres nije moguće u potpunosti eliminirati, može se barem ublažiti njegovo djelovanje. Na stres kao svojevrsni protulijek djeluju pozitivne misli i životni optimizam. Od pomoći je fizička aktivnost, autogeni trening ili neka druga provjerena tehnika opuštanja.

4. Traganje za zadovoljstvom

Šta je sreća? Tim psihologa prof. Filipa Brickmana još je sedamdesetih godina prošlog vijeka zaključio kako iznenadne životne okolnosti nakon izvjesnog vremena imaju zanemariv utjecaj na ljudsku psihu. Naučnici tu pojavu pripisuju ljudskoj sposobnosti prilagođavanja. Ljudi se prema situaciji prilagode na pozitivan ili negativan način.

Do tog zaključka psiholozi su došli nakon praćenja dvije skupine ljudi. U prvoj skupini su bili dobitnici na lutriji, a drugoj paraplegičari . Psiholozi su u obje skupine pratili ponašanje ljudi i mjerili intenzitet njihovih osjećaja. Dobitnicima, iznenadni zgoditak na lutriji nije dugoročno donio osjećaj sreće i zadovoljstva, isto kao što osobama koje su iznenada postale ovisne o invalidskim kolicima novonastalo stanje nije donijelo dugoročnu patnju i tugu.

Prema definiciji užitak je trenutan i prolazan je, a zadovoljstvo znači osjećati se ugodno u sadašnjosti bez obzira na okolnosti i okruženje.

5. Česte nesanice

Nesanice su one noći tokom kojih se čovjek okreće po krevetu u potrazi za najboljim položajem, a ujutro kad zazvoni budilica diže se s mukom, umoran. Odlazak na posao nakon besanih noći nije baš neka sreća.

Koliko je san bitan za sreću pokazala je studija objavljena u časopisu Science. U studiji je sudjelovalo 909 radnica. Naučnici su mjerili raspoloženje žena tokom dana i došli do zaključka da je za njihovo nezadovoljstvo bio zaslužan rad u tri smjene, odnosno nesanice prouzročene zbog takvog radnog ritma.

Psiholozi su izračunali kako je dodatni sat sna kod radnica izazvao osjećaj zadovoljstva i sreće jednak godišnjoj plaći od 60.000 dolara. Ovaj impresivni učinak pripisuje se moždanoj hemiji. Kod čovjeka lišenog sna mozak je osjetljiviji na djelovanje kortizola, hormona stresa.

6. Stres ili nezadovoljstvo

Uzročna veza između sna i sreće je upitna. Naime, pitanje je čini li nas loš san nesretnim ili je nezadovoljstvo uzrok nesanici. Odgovor ovisi o pojedinačnim situacijama. Neko npr. može 60 sati sedmično patiti od nesanice i problem pripisati stresu, a s druge strane slične simptome nezadovoljstva kao kod stresa može izazvati nekvalitetan način opuštanja, poput sjedenja pred televizorom. Vrlo je bitna tjelesna aktivnost, jer kako je već rečeno, fizički dobro pripremljeno tijelo lakše se nosi sa stresom.

Komentari

komentara

error: Content is protected !!