Jedimo sezonski: Jedimo sezonski, jedimo domaće, jedimo zdravo: Jedimo dugu

 Već su nam sezonske namirnice uveliko stigle u junu ali juli i avgust su prava trpeza i švedski sto sa kojeg ne znam šta bih prije odabrala. Sama pomisao na svježe jagode, mirisni bosiljak i grilovano povrće mi mami osmijeh na usnama.

 Piše: Selma Gabela

Šta mi je najdraže u vezi ljeta? Pa, nije neka tajna da nisam ljubiteljica ljeta (iako sam rođena početkom jula). Ali nastojim da se fokusiram na dobre stvari tako da mogu izdvojiti kao lijepe strane ljeta duge noći, prijatne temperature noću (ako nije tropska noć), istovremeno gradsku vrevu ali i mir koji donosi pomjeranje od centra grada na samo par ulica.
Sviđa mi se što manje vremena trošim na uređivanje kose, na šminkanje i što se sve resetuje na basic postavke (kako sa materijalnog aspekta, tako i psihički). Ali ono čemu se zaista, zaista najviše radujem ljeti jesu sezonske namirnice.

Od paprika koje su najukusnije upravo sada, bobičastog voća, sočnih dinja i osvježavajućih lubenica – kao da sve ima puno ljepši, raskošniji ukus. Već su nam sezonske namirnice uveliko stigle u junu ali juli i avgust su prava trpeza i švedski sto sa kojeg ne znam šta bih prije odabrala. Sama pomisao na svježe jagode, mirisni bosiljak i grilovano povrće mi mami osmijeh na usnama.

Uz veoma malo prilagođavanje postojećeg menija, nije tako teško iskusiti ono najbolje od ljeta na tanjiru. Novi recepti, svježe salate i još svježiji ljetni napitci su tu da nam uljepšaju ljetne dane i noći pa zašto ne iskoristiti bogatstvo koje nam je priroda podarila? Plus, boost vitamina i minerala koje unosimo kroz sezonsko ljetno voće i povrće može da nam čini dobro za zdravlje. Zato u nastavku, zajedno otkrivamo koje su tačno voćke i povrće u sezoni tokom ljeta, kako ih kupovati + podsjetiti ćemo se zašto je bitno orijentisati se prema sezonskom načinu prehrane.
Jedimo sezonski, jedimo domaće, jedimo zdravo: Jedimo dugu

Antioksidansi i fitohemikalije
Kada već spominjemo zdravlje, ljetne sezonske namirnice su bogate antioksidansima i fitohemikalijama. Njihove jarke boje su takve sa razlogom. Jačina boja u prirodnim namirnicama (paradajz, mrkve, lisnato zeleno povrće itd.) sadrži polifenole – a polifenoli sprječavaju oboljenja. Polifenoli se mogu pronaći u svim vrstama biljaka a ako ih redovno konzumiramo, to vjerujte da znači da smo manje izloženi mogućnosti oboljevanja od brojnih hroničnih bolesti. Ne kaže se bez razloga da zdravlje ulazi na usta.

U većini slučajeva, što je boja namirnica tamnija, to su one nutritivno bogatije. Na primjer, borovnice pomažu da nam um ostane oštar a paradajz se povezuje sa smanjenom šansom od malignog oboljenja prostate. Da bi izvukli maksimum iz sposobnosti hrane da se bori protiv oboljenja svih vrsta, najbolje je jesti što raznovrsnije. Zato se kaže da treba jesti dugu – baš sve.

Upravo u skladu sa ovim i jeste moja lična filozofija kojom se vodim a to je da niti jedan nutrijent ne treba izbacivati iz prehrane (osim u nekim medicinskim izuzećima) i svi su nam potrebni i važni za zdravlje. Pa na našu sreću, duga koju trebamo konzumirati tokom ljeta je još izuzetno ukusna.

 Šta znači kada kažemo: jedimo sezonski?

Jedemo sezonski kada konzumiramo namirnice u vrhuncu sezone. Drugim riječima: u pitanju su namirnice koje su svježe i u sezoni, bez obzira da li ih uzgajate sami ili kupujete od drugih. Na primjer, voće sa košticom je u punom sjaju u periodu od maja do oktobra (vrhunac za ljetne namirnice). Odlučiti se da na jelovnik uvrstimo recimo salatu od breskvi sa bosiljkom i mozzarella sirom jeste jesti sezonski.

Zašto da jedemo sezonski?

Zahvaljujući modernoj agrikulturi i tehnologiji, hrana se razvozi širom svijeta. I zbog toga u većini urbanih sredina tokom cijele godine imamo isto voće i povrće na raspolaganju (npr. jabuke na proljeće i ogromne jagode tokom cijele godine). I dok ovo znači plus što se prodaje tiče, konzumentima je sve teže razaznati šta je sezonska namirnica a šta nije.

A osim što je prirodnije, postoji cijeli niz razloga zbog kojih je poželjnije jesti sezonski. Prije svega su sezonske namirnice ukusnije. Jednostavnije od toga ne može. Ali tu su i drugi razlozi zbog kojih je isplativo prebaciti fokus na ono što je u sezoni. Kada je voće i povrće u sezoni, imalo je vremena da na prirodan način dozrije na suncu. To automatski znači da takve namirnice za ponuditi mogu više ukusa i bolji kvalitet.
I naravno, konzumiranje sezonskih namirnica osigurava da u organizam unesemo više nutrijenata. Jedno istraživanje koje se bavilo procjenom vitamina u brokuli je pokazalo da brokula koja se uzgaja na jesen (sezonski), ima znatno više vitamina od brokule koja je bila uzgojena na proljeće.

U svim segmentima je ovaj pristup poželjan i dobar, kako za naša tijela, novčanik tako i za našu lokalnu zajednicu. Ako gledamo sa finansijske strane, ekonomičnije je kada jedemo sezonski. Kada je namirnica u sezoni, dostupna je u obilju a samim time joj je i cijena povoljnija (nešto što je pogotovo danas bitan faktor mnogima). Namirnice koje se uzgajaju blizu nas iziskuju manje troškova za transport, nježnije su spram okoliša a podržavaju lokalne poljoprivrednike.
Jedimo sezonski: šta je u sezoni tokom ljeta

BOSILJAK
PAPRIKE
BOROVNICE
DINJA
TREŠNJE
KUKURUZ
KRASTAVAC
PATLIDŽAN
BRESKVE
PARADAJZ
LUBENICA

Mini vodič kako da uvijek kupimo kvalitetno sezonsko voće i povrće

Kako kupovati bosiljak?
Postoji više vrsta bosiljka ali kod nas je uglavnom dominantna jedna tako da je jedino bitno obratiti pažnju da izgleda svježe, da su listovi punački, glatki i lijepe zelene boje a bez udarenih dijelova. Mislim da je kod nas dominantan slatki bosiljak ali ja žudim isprobati tajlandsku varijantu koja je ljubičaste boje i ima snažniji miris. Kako održati začinsko bilje poput bosiljka što svježijim, pisala sam ovdje (klik!).

 Kako kupovati paprike?
Kada su u pitanju paprike, stvar je jednostavna. Tražite čvrste paprike koje nemaju mekane, smežurane dijelove i pod rukom pružaju otpor (ne savijaju se). Izbjegavajte paprike koje su udarene ili su smežurane.

Kako kupovati borovnice?
Ako kupujemo svježe borovnice, obično su sa pijace ili u marketima dolaze upakovane u kutijama. U oba slučaja treba preferirati one koje izgledaju čvrsto, suho i kožica im je glatka. Isto kao što je slučaj sa paprikama, izbjegavajte smežurane borovnice i one koje su izgubile na čvrstoći. Iako veličina ne indicira da li su ubrane tokom sezone ili ne, boja je ta na koju treba najviše obratiti pažnju. Borovnice uvijek moraju biti bogate, tamno ljubičasto-plave (indigo) boje.

 Kako kupovati dinju?
Možda vas je dinja znala namučiti jer nema previše trikova za otkriti njenu svježinu ali uvijek se možete osloniti na miris. Dinja uvijek mora imati divno slatki miris. Dobra dinja je i teška kada je podignete a treba imati onu sitnu mrežicu presvučenu preko kore. Na mjestu peteljke, pod pritiskom prsta treba da se nježno udubi.

 Kako kupovati trešnje?
Trešnje nenormalno volim – nemoguće je pojesti samo jednu! A kada ih kupujete, mislim da je najbolje birati domaće i od lokalaca. Trešnje trebaju da budu sjajne, da su na njima peteljke i pokušajte izbjeći one na kojima su smeđe flekice. A najbitnije je da birate trešnje koje su čvrste i koje će nastaviti da dodatno dozrijevaju kada ih odnesete kući, a ne da istrunu. One jesu veoma osjetljive i vrzo se kvare, zato ih treba držati u frižideru do konzumacije.

Kako kupovati kukuruz?
Domaći kukuruz sa pijace mi je najdraži (isto kao i trešnje) ali ako to nije opcija, potražite onaj čiji listovi jesu lijepo zelene boje te čvrsto omotani oko klipa. Također bi trebali biti blago vlažni. Veoma je bitno da se listovi nisu počeli sušiti, kao ni klip a obratite pažnju i na male smeđe rupice jer one ukazuju da su kukuruz napali insekti (te takav kukuruz treba izbjegavati).

Kako kupovati krastavac?
Krastavac uvijek treba biti tamno zelene boje, čvrst, bez rupica, smeđih i žutih flekica te definitivno ne smije biti omekšao jer to je znak da je počeo da truli.

 Kako kupovati patlidžan?
Paradajz treba imati glatku, sjajnu koru koja je iste boje uniformno (bez diskoloracija) te treba biti težak u odnosu na svoju veličinu. Da bi napravili mini test zrelosti, pritisnite prstom patlidžan. Ako ostavlja otisak na površini, zreo je. Manji patlidžani su obično slađi, manje gorki te imaju manje sjemenki.

 Kako kupovati breskve?
Najbolje breskve su ujednačene boje (zlatno-žute ili kremasto žute), imaju jasno vidljiv pregib a nisu ni previše tvrde ali ni premekane. Drugim riječima, izbjegavajte breskve koje su zelene boje oko peteljke i one koje su se smežurale. I uvijek prilikom kupovine ih pomirišite. Moraju biti oble jer breskva se zaobli tokom sazrijevanja i treba imati ukusno slatku aromu.

Kako kupovati paradajz?
Razlika između zimskog i ljetnog paradajza je kao dan i noć. Ništa se ne može porediti sa sočnim paradajzom koji je dozreo sredinom jula. Tokom kupovine, želite jarku boju i glatku kožu. Izbjegnite one sa flekicama. Paradajz također treba imati finu težinu kada ga podignete . Želite da bude gipke kože i jako aromatičan (miriše na mjestu peteljke).

Kako kupovati lubenicu?
Kupovati lubenicu je lakše nego se misli. Najlakše je odabrati krišku kada je velika lubenica već iskrižana i prodaje se u kriškama – tu je indikator jarka crvena boja i neodoljivo slatki miris. A ako je kupujete cijelu, potražite žutu fleku. Lubenicama se pojavi žuta fleka na mjestu gdje su ležale na zemlji. I kada je ta fleka kremasto žute boje, onda je lubenica zrela. Ako je moguće, kucnite na lubenicu (njen “stomačić”). Zrela lubenica ima dubok šuplji zvuk, što znači da je sočna i na vrhuncu zrelosti.

O autorici
Bh. blogerica Selma Gabela je vlasnica beauty bloga Simply Selma na kojem ćete pronaći detaljne informacije o pojedinim skincare sastojcima, recenzije proizvoda, kao i njene preporuke kada je u pitanju njega kože lica i tijela te brojne ukusne i zdrave recepte.
Na Instagramu ćete je pronaći pod imenom @simply.selma, a njene savjete na blogu potražite na adresi www.simply-selma.com.