Idealne kombinacije ljetnog jednogodišnjeg cvijeća

U toku ljeta najljepši ukras našim baštama, a svakako i balkonima, pruža jednogodišnje ljetno cvijeće. Ono svojim bojama i oblicima cvjetova elegantno popunjava praznine u cvjetnim lejama, nastale nakon ocvalog proljetnog cvijeća, kao što su maćuhice, tulipani, narcisi, i slično. Izbor tih ljetnih ukrasa našeg vrta je veoma veliki. Ovog puta izdvajamo vrste koje se u ovom periodu, dakle do početka juna, mogu zasijati direktno na stalno, određeno mjesto.

Stoga, ako se dosad niste usudili da odjednom kupite različito sjemenje, te istovremeno ga u vrtu zasijete, sad je vrijeme da se i za taj korak okuražite. U ovom broju našeg magazina predlažemo vam da u svome vrtu napravite kombinaciju nekoliko različitih cvjetova – suncokreta, dragoljuba, različka, itd. Sijanje ne iziskuje mnogo znoja, kao ni održavanje, a rezultat je fantastičan – šaren i veseo! Zašto onda ne zagrnuti rukave? Savjete za sadnju i održavanje ljetnica za vas daje inženjerka hortikulture, Ljerka Latal-Danon.

Kako uzgajati jednogodišnje ljetno cvijeće?

Važno je da se pripremi i usitni zemljište koje je prethodno obogaćeno humusom (plodnom zemljom nabavljenom u cvjećarama). Naravno, zemljište treba da je i bez korova. Prije samog čina sjetve, zemlja se navlaži. Bitno je zapamtiti da sjetva zavisi o veličini sjemena. Ukoliko je sjeme sitno, pomiješa se sa pijeskom i tako će biti omogućeno ravnomjerno zasijavanje. Ukoliko imate krupnije sjeme (npr. suncokreta, dragoljuba…), svaku sjemenku ćete pojedinačno staviti na određeno, odnosno stalno mjesto. Nakon sjetve, pokrije se tankim slojem fine rastresite zemlje. Nakon sjetve obavezno zaliti.

Njega cvijeća u toku ljeta

Tokom ljeta, postoji nekoliko stvari na koje ne smijete zaboraviti ukoliko odlučite sad zasijati neke od ljetnih cvjetnica. Prije svega, obavezno pljeviti korov. Zatim, ukoliko je sušno vrijeme, obavezno zalijevati ujutru ili navečer. Proporučljivo je s vremena na vrijeme pognojiti sa tekućim gnojivom (na 10 litara vode rastopiti 30 g mineralnog gnojiva). Još jedna izuzetno važna stvar jeste voditi brigu o ocvalim cvjetovima, te ih redovno odstranjivati. To će obezbijediti cvjetanje do kasne jeseni.

Koje cvijeće sad zasijati?

Broj ljetnica je veliki, no ovdje izdvajamo one koje su najučestalije i najljepše. Prije svega, zasijte suncokret (lat. Helianthus annuus). On je vrlo jednostavan za uzgoj, bilo u vrtu ili čak u saksiji. Naravno, za sadnju u saksijama primjenjujte niže sorte, dok se u vrtu ne morate na tome ograničavati. Suncokret voli sunčano mjesto i za visoke sorte preporučuje se da se postavi štap koji će biljci potpomoći da ostane uspravna. Visina može biti i par metara. Suncokret može imati narančaste, žute ili čak bijele cvjetove. Uz suncokret, neka se tu nađe i različak (lat. Centaurea cyanus).

Različak se sije direktno na stalno mjesto i on se svake godine sam zasijava. Može biti u različitim bojama; od bijele, plave, pa sve to ružičaste i crvene.  Neka se u vašem vrtu nađe i dragoljub (lat. Tropaeolum hybriden). Postoje dvije vrste dragoljuba. Jedna vrsta je puzajuća, odnosno penjačica, pa je pogodna za sijanje uza zidove. Može narasti i preko dva metra. Druga vrsta je grmolika. Raste od 25 do 35 cm. Cvjetovi mogu biti u žutoj, narančastoj, ružičastoj ili crvenoj boji. Neće biti od viška ako se uz suncokret, dragoljub i različak nađe i prkos (lat. Portulaca grandiflora). On je vrlo čest gost kaldrmisanih avlija. Probija se između kamenja, pa mu naziv “prkos” i pristaje. Jako dugo cvjeta i sam se zasijava. Naraste svega 10 do 15 cm. Prkos može biti sa bijelim, žutim, narančastim, ružičastim, crvenim i ljubičastim cvijetom.

ŠTETOČINE

Najveći neprijatelji ljetnih, jednogodišnjih biljaka su puževi i buhači. Kad je vrijeme kišno, postoji izvijesna opasnost od puževa. Ukoliko ih primijetite, ručno ih odrstanite sa vašeg cvijeća. Buhač je štetočina koja se veoma uspješno može pobijediti gotovim preparatima koje možete nabaviti u biljnoj apoteci.

CVIJEĆE KAO LIJEK ILI SALATA

Cvjetovi i listovi dragoljuba sadrže dosta vitamina C i jestivi su, a cvjetni pupići i plodovi okusom podsjećaju na biber, te mogu biti zamjena za kapare. Zbog sadržaja vitamina, dragoljub  služi kao salata – mlado lišće treba sitno isjeckati, malo posoliti i dodati limunov sok. Uzima se bar jedanput na dan, ili se iz svježe biljke iscijedi 10 – 15 g soka za istu svrhu.

Za pripremanje čaja od različka, upotrebljavaju se ovojni listići. Uzeti jednu veliku kašiku  i popariti sa 2,5 dcl kipuće vode i porcijediti. Piti tri puta dnevno po jednu šolju poslije jela. Djelotvoran kod upale jajnika, žutice i zastoja mokraće. Može se koristiti i kao oblog za oči.

/arhiv Aure/

Komentari

komentara