Gnojni iskašljaj znak je za uzbunu, a dugotrajna temperatura upućuje na upalu pluća!

Infekcijski bronhitis se najčešće pojavljuje zimi.

Bronhitis je upala bronhija, obično prouzročena infekcijom. Stanje je često blago i konačno se u potpunosti zaliječi. Međutim, bronhitis može biti ozbiljan problem ljudi s kroničnom bolesti srca ili pluća i u starijih osoba.
Već smo u ranijim člancima opisivali anatomski izgled i ulogu pluća no svakako je korisno ponoviti. Pluća se nalaze unutar prsne šupljine (lat. thorax), zauzimajući njezin najveći dio. Zaštićena su rebrima. Sastoje se od lijevog (lat. pulmo sinister) i desnog (lat. pulmo dexter) plućnog krila. Lijevo plućno krilo ima dva, a desno tri režnja (lat. lobus) koji se dalje dijele u režnjiće (lat. lobulus). Izvana su pluća obavijena opnom koja se naziva pleura (porebrica). Unutarnji dio te opne, koji prekriva plućna krila, zove se visceralna pleura (poplućnica), a vanjski dio koji oblaže stijenku prsnog koša jest parijetalna pleura. Pluća su donjim dijelom naslonjena na ošit – mišićnu pregradu koja se nalazi između prsne i trbušne šupljine.
Dušnice ili bronhi (lat. bronchus) nastaju na donjem kraju dušnika (lat. trachea) koji se podijeli na lijevi glavni bronh koji vodi u lijevo plućno krilo i desni glavni bronh koji vodi u desno plućno krilo. Svaki glavni bronh ulazi u plućno krilo, gdje se dalje grana u lobarne bronhe (bronhi 2. reda). Glavni lijevi bronh dijeli se u dva lobarna bronha, a desni glavni bronh u tri lobarna bronha, svaki za jedan režanj. Dalje se svaki lobarni bronh unutar svoga režnja dijeli u segmentalne bronhe (bronhi 2. režnja), koji se dalje dijele u bronhe 3. reda, od kojih nastaju bronhiole (lat. bronchioli), te dalje terminalne bronhiole (lat. bronchioli terminales). Bronhioli se razlikuju od bronha po tome što ne sadrže hrskavice i žlijezde u svojim stijenkama. Daljnjim grananjem bronhiola dolazi se do duktalnih vodova (lat. ductuli alveolares) čije se stijenke sastoje od alveola. Osnovna građevna jedinica pluća jest acinus, u koji ulazi po jedan terminalni bronhiol koji se dalje grana u manje segmente s alveolama. U alveolama se odvija izmjena plinova. Svaki plućni režnjić (lat. lobulus) sastoji se od 15-ak acinusa. Osim izmjene plinova, pluća sudjeluju u drugim za život važnim funkcijama: reguliranje acidobazne ravnoteže u tijelu, reguliranje tjelesne temperature, konvertiranje angiotenzina I u angiotenzin II, izlučivanje nekih štetnih tvari iz organizma, filtriranje manjih krvnih ugrušaka iz vena, fizička zaštita srca od naglih pokreta.

Uzroci bronhitisa
Infekcijski bronhitis se najčešće pojavljuje zimi. Mogu ga uzrokovati virusi, bakterije i naročito organizmi slični bakterijama Mycoplasma pneumoniae i Chlamydia. Ponavljane napadaje bronhitisa mogu dobiti pušači i ljudi s kroničnim bolestima pluća ili dišnih putova, što smeta čišćenju udahnutih čestica iz bronha. Ponavljane infekcije mogu nastati i zbog kroničnog sinusitisa, bronhiektazija, alergija i, u djece, povećanih tonzila i adenoida. Nadražajni bronhitis mogu uzrokovati različite vrste prašine, aerosoli jakih kiselina, amonijak, neka organska otapala, klor, sumporovodik, sumporov dioksid i brom, iritansi iz onečišćenog zraka, kao što su ozon i dušikov dioksid te duhanski i drugi dimovi.
Akutni bronhitis je kratkotrajna upala sluznice traheobronhalnog stabla, odnosno dušnika i bronha, koja je obično povezana s virusnim infekcijama gornjeg dijela dišnog sustava. Bolest, dakle, uzrokuju poglavito respiratorni virusi, pa je upala kataralne, a ne gnojne (bakterijske) prirode. Češće se pojavljuje u zimskim mjesecima, a najviše obolijevaju mala djeca. Bolest traje kratko i rijetko se komplicira. Liječenje antibioticima nije potrebno, iako se često provodi.
Respiratorni su virusi uzročnici akutnog bronhitisa, a podjednako ga često uzrokuju virusi obične prehlade, kao što su rinovirusi i koronavirusi, i oni invazivniji, kao što su virusi influence i adenovirusi, a u djece i respiratorni sincicijski virus i virusi parainfluence. Akutni je bronhitis posebno čest za vrijeme epidemije gripe. Adenovirusi su najvažniji uzročnici u vojnim kolektivima. Iako rinovirusi nisu toliko patogeni, oni su zbog svoje brojnosti i učestalosti vrlo važni uzročnici akutnog bronhitisa i u djece i u odraslih. Samo je mali postotak akutnih bronhitisa uzrokovan nevirusnim uzročnicima. Mycoplasma pneumoniae je najzastupljenija u male i u starije djece. Bakterije uglavnom samo sekundarno inficiraju sluznicu bronha oštećenu virusima ili uzrokuju akutnu egzacerbaciju (pogoršanje stanja) u bolesnika s kroničnim bronhitisom.
Akutni bronhitis je najčešći zimi, obično nakon prehlade ili drugih virusnih infekcija grla ili nosa. Virusi najčešće uzrokuju bronhitis, a to su: adenovirusi, virusi influence, parainfluence, rinovirusi, respiracijski sincicijski virusi i drugi. U mladih osoba bronhitis mogu uzrokovati neke “atipične” bakterije, Mycoplasma pneumoniae i Chlamydia pneumoniae kao i Bordetella pertusis – uzročnik hripavca. Nadražajni bronhitis mogu uzrokovati različite biljne i mineralne prašine, hlapljenje jakih kiselina, amonijaka, sredstava za čišćenje, zagađenje okoliša, te posebice duhanski i drugi dimovi. Obično, dišni putovi proizvode oko 30 grama sekreta dnevno. Sekret se ne skuplja jer ga tijelo neprekidno čisti trepetljikama koje se nalaze na površini sluznice dišnog sustava i potom iskašlje. Sluznica (mukoza) unutar velikih dišnih putova je otečena i crvena. Poremećena je zaštita trepetljika. Kada su bronhi upaljeni, mogu stvoriti velike količine sluzi koja ide prema gore kada kašljete. Bakterije mogu nastaniti ovako promijenjene bronhe i uzrokovati sekundarnu bakterijsku infekciju. Unutar bronha se nakuplja sluzavo-gnojni sadržaj. Kašalj je osnovni mehanizam izbacivanja bronhalnog sekreta.

Veća je vjerojatnost da dobijete akutni bronhitis ako pušite ili živite s nekim tko puši. Organizam oslabljen nekom drugom kroničnom bolešću, pothranjenost i udisanje onečišćenog zraka, pogodni su čimbenici za razvoj bronhitisa. Postoji rizik za razvoj nadražajnog bronhitisa ako ste izloženi kemijskim isparavanjima zbog amonijaka, jakih kiselina, klora, sulfidne kiseline, sulfatnog dioksida, broma, ili prašini koja nadražuje dišne putove. Nadražajni bronhitis obično prolazi kad niste više izloženi isparavanjima ili nadražujućim sredstvima.

Simptomi brohitisa
Upala bronha počinje oštećenjem sluznice s otokom stijenke, te pojačanom produkcijom sluzi. Oštećenje sluznice bronha u nekim je infekcijama jače izraženo, primjerice kod gripe, a u drugima je tek neznatno (rinovirusi, koronavirusi). U akutnom bronhitisu, odnosno pri zahvaćenosti traheobronhalnog stabla, uvijek su prisutni i neki simptomi akutne respiratorne infekcije u gornjem dijelu dišnog sustava. Virusni uzročnici prenose se kapljičnim putem ili dodirom i preko sluznice gornjeg dijela respiratornog trakta dospijevaju i do bronha. Zato ne postoji izolirana zahvaćenost, odnosno samostalan upalni proces u traheobronhalnom stablu, bez istodobne zahvaćenosti i drugih dijelova dišnog sustava. Stoga se simptomi akutnog bronhitisa najčešće i pojavljuju u sklopu virusnih respiratornih infekcija u gornjem respiratornom traktu, odnosno pri težoj prehladi. Akutnom bronhitisu često prethodi hunjavica, zimica, slabost, malo povišena tjelesna temperatura, bol u leđima, mišićima i grlobolja. Kašalj se zapaža u oko polovice bolesnika s akutnim respiratornim infekcijama. Kašalj je u početku suh, ali se već nakon nekoliko sati ili dana mogu pojaviti male količine gustoga, žilavog, žućkasto-sivog iskašljaja (sputuma). Poslije iskašljaj može postati obilniji, sluzav i gnojan. Jako gnojni iskašljaj upućuje na bakterijsku infekciju. Neki virusi, kao što je adenovirus, mogu oponašati bakterijsku infekciju (iskašljaj je gust i žut, a kašalj može trajati nekoliko tjedana). Mala djeca često gutaju iskašljanu sluz tako da roditelji ne mogu znati boju iskašljaja. Neki bolesnici imaju žareću bol iza prsne kosti. Bol se tijekom kašljanja pojačava. Simptomi obično nestaju nakon tri do pet dana. Bolesnik može i dalje kašljati, čak i nekoliko tjedana. Bolesnici katkad mogu ostati bez zraka ako se začepe dišni putovi. Katkada, kronični sinusitis može oponašati simptome bronhitisa, tzv. sinobronhalni sindrom. Pojava intenzivnijeg kašlja u akutnoj respiratornoj infekciji upućuje na vjerojatnu zahvaćenost traheobronhalnog stabla. Uz isključenje upale pluća, tada je najvjerojatnija dijagnoza akutnog bronhitisa. Temperatura i drugi opći simptomi, kao i težina i trajanje bolesti te eventualne komplikacije ovise o uzročniku, ali i dobi i kondiciji bolesnika. U male je djece temperatura obično povišena, a može biti i vrlo visoka. U odraslih, virusi influence i adenovirusi obično uzrokuju povišenje temperature i druge opće simptome, a ostali virusi rjeđe. U akutnom se bronhitisu svi simptomi i znakovi bolesti povlače za desetak dana, a najkasnije za tri tjedna.

Ozbiljne komplikacije i liječenje

Ozbiljne se komplikacije obično javljaju samo u bolesnika s već postojećim kroničnim respiracijskim bolestima ili kod srčanih bolesnika. U takvih bolesnika akutni bronhitis može uzrokovati teški poremećaj plinova u krvi. Otežano disanje (zaduha) može se javiti ako dođe do začepljenja dišnih putova. Dugotrajna vrućica upućuje na upalu pluća, ozbiljnu bolest koja može ugroziti život.
Liječenje je akutnog bronhitisa, u pravilu, samo simptomatsko, usmjereno na ublažavanje kašlja. Ozdravljenje pospješuju optimalna mikroklima s vlažnim zrakom u sobi, zabrana pušenja, štednja glasa, uzimanje veće količine napitaka te konačno lijekovi za smirivanje kašlja (antitusici). Osobito je važno naglasiti da je hidracija (uzimanje veće količine tekućine) najvažnija mjera za ublažavanje kašlja. Ovlaživanjem respiratornih sluznica, što se može postići i učestalom inhalacijom vodene pare, sprječava se isušivanje i skrućivanje respiratornog sekreta u bronhima, odnosno suprimira se suhi nadražajni kašalj i potiče iskašljavanje. Antibiotici se ne preporučuju u liječenju prethodno zdravih osoba. Oni se primjenjuju samo izuzetno, u osoba s težim kroničnim bolestima pluća i srca i pri pojavi gnojnog iskašljaja. No, u svakodnevnom radu mnogi liječnici ne razlikuju akutni bronhitis od obične prehlade i gripe, pa se dijagnoza akutnog bronhitisa ishitreno i neopravdano pojavljuje vrlo često. Vrlo često, ne razlikuju se akutni bronhitis od egzacerbacije kroničnog bronhitisa i pneumonije, što je osnovni razlog za nekritično propisivanje antibiotika.

(www.plivazdravlje.hr)

Komentari

komentara

error: Content is protected !!