Fred Pearce, novinar New Scientista, autor knjige ‘Kad rijeke presuše’ upozorava: PRESUŠUJE SEDAM VELIKIH SVJETSKIH RIJEKA!

Mnogi klimatolozi smatraju da će porast temperatura kao direktna posljedica klimatskih promjena u budućnosti biti manji problem čovječanstva od indirektnih promjena u hidrologiji koje će one uzrokovati – suša i poplava, isušenog tla i ekosistema, presahlih rijeka i što je možda najgore nemogućnosti da se predvidi gdje ćemo i kada imati vode, upozorio je još 2007. Fred Pearce, novinar New Scientista, autor knjige ‘Kad rijeke presuše’.

Prema Pearceu, čovječanstvo je već prešlo kritičnu tačku u kojoj je vode bilo dovoljno za potrebe svih ljudi. Inženjerska rješenja – brane, rezervoari i kanali – uglavnom nude kratkotrajne pogodnosti, a stvaraju dugoročne probleme. Ljudi često previđaju i ne cijene dovoljno tradicionalne blagodati prirodnih sistema rijeka kao što su plavljenje i gnojenje tla.

Pearce je posjetio neke od najvećih svjetskih rijeka – od Colorada i Rio Grande do Inda, Darje i Žute rijeke – te se lično uvjerio u ozbiljnost situacije. Kako one izgledaju danas, nekoliko godina nakon objavljivanja knjige, u svome novom broju piše National Geographic.

1.Kolorado

Rijeka Colorado u Sjedinjenim Državama jedan je od najiskorištenijih vodenih puteva na Zemlji. Na svom toku dugom 2.333 km pregrađena je brojnim branama te razvedena mnogim kanalima, a vodom snabdijeva 30-ak miliona ljudi. S obzirom da se prekomjerno eksploatira u industriji, poljoprivredi te u komunalnom vodosnabdijevanju i odvodnji, Kolorado posljednjih godina rijetko stiže do svoje delte i Kalifornijskog zaliva. Danas do Meksika teče tek desetina njezinih nekadašnjih količina voda. Brojni stručnjaci danas predlažu uklanjanje nekih od brana na njenom toku

2. Ind

Rijeka Ind je glavni izvor pitke vode za većinu stanovnika Pakistana kojih danas ima više od 170 miliona. Koristi se u industriji i snabdijevanju kućanstava, a od nje zavisi i oko 90 posto poljoprivrede te azijske zemlje. Jedna je od najvećih rijeka na svijetu, međutim toliko je eksploatirana da danas više ne utječe u okean u luci u Karačiju. Nedostatak vode već sada izaziva sporove i sukobe jer stanovnici Karačija za situaciju uglavnom krive velike zemljoposjednike koji je eksploatiraju u gornjim dijelovima njemog toka te susjednu Indiju koja je sjedište glečera iz koje Ind izvire, a koja planira izgraditi više kanala i provesti velika skretanja rijeke.

Ako se uzme u obzir podatak da se očekuje da će broj stanovnika Pakistana u narednih desetak godina preći 220 miliona, predviđanja baš i nisu sjajna.

3. Amu Darja i Sir Darja

Danas je već mnogima dobro poznata tužna priča o Aralskom moru koje je još nedavno bilo četvrto najveće jezero na svijetu. Od 60-ih područje Aralskog mora počelo se naglo smanjivati jer su sovjetske vlasti radi navodnjavanja preusmjerile tokove rijeka Amu Darje i Sir Darje. Izgrađeno je 30-ak hiljada km kanala, 45 brana i više od 80 rezervoara. Jezero je također poznato kao jedno od najzagađenijih područja na svijetu jer se koristilo za testiranje oružja i odlaganje industrijskog otpada.

U samo nekoliko decenija ono se pretvorilo u grupu malih jezera čija je ukupna površina 10-ak puta manja od izvorne. Uginuli su milioni riba, a obale su se udaljile od naselja. Sir Darja je danas toliko zagađena da se njene vode ne smiju koristiti ni za piće ni za navodnjavanje. Posljednjih godina pokrenut je projekt njene obnove.

4. Rio Grande

Jedna je od najdužih rijeka u Sjevernoj Americi (3.033 km) i teče od jugoistoka države Kolorado do Meksičkog zaljeva. No zahvaljujući eksploataciji s obje strane granice, rijeci bi danas više odgovarao naziv Rio Poco (grande – velik, poco – malen). Naime, do Meksičkog zaljeva posljednjih godina stiže manje od petine nekadašnjih količina vode, a nekoliko godina početkom ovog stoljeća rijeka se uopće nije uspjela domoći njegovih obala.

Istovremeno broj stanovnika uz njen tok naglo raste zbog razvoja poljoprivrede i tvornica čiju izgradnju potiče sporazum o slobodnoj trgovini. Situaciju dodatno pogoršava dugogodišnja suša.

5. Žuta rijeka

Žuta rijeka duga je 5.464 km i druga je po dužini u Kini, a šesta na svijetu. Ime je dobila jer nosi velike količine geološkog sedimenta žute boje. Bila je kolijevka najranije kineske civilizacije. Zbog taloženja sedimenata često je mijenjala tok i plavila okolna područja. Njene brojne poplave u historiji su odnosile milione ljudskih života – 1931. poginulo je između milion i četiri miliona ljudi. No od 1972. često je presušivala prije nego što bi došla do mora, uglavnom zbog eksploatacije za potrebe poljoprivrede.

Posljednjih godina kineske vlasti su pokrenule neke projekte koji bi trebali obnoviti dijelove njenog toka.
6. Teesta

Teesta izvire u Himalaji, protiče kroz indijsku državu Sikkim i ulijeva se u Brahmaputru u Bangladešu. Često se naziva žilom kucavicom Sikkima, međutim, posljednjih godina je toliko iscrpljena irigacijom da je u nekim područjima gotovo presušila. Ribari više od nje ne mogu živjeti, a hiljade ratara ostale su bez voda za navodnjavanje polja.

Uprkos tome, Indija planira izgraditi nekoliko novih brana na njenom toku zbog stalnog rasta potreba za električnom energijom

7. Murray

Neki stručnjaci smatraju da je bazen rijeke Teesta u Australiji ogledni primjer i upozorenje na crnu budućnost koja bi u svijetu klimatskih promjena mogla snaći druge slične dijelove svijeta. Murray je najduža i najvažnija australska rijeka koja izvire u australskim Alpama i nakon toka dugog 2.375 km kod Adelaidea utječe u Indijski okean.

Zahvaljujući navodnjavanju dolina Murray je najproduktivnije poljoprivredno područje Australije. Međutim, snižavanje nivoa rijeke izazvalo je povećanje saliniteta koji sada prijeti istoj industriji. Stanovnici Adelaidea, ali i manjih naselja uzvodno od njega, iz rijeke dobivaju više od 40 posto pitke vode.

Eksploatacija je početkom ovog stoljeća na ušću zaustavila njen protok koji je ponovno uspostavljen samo uz pomoć iskapanja naplavljenih sedimenata. Sa sličnim problemima danas se suočava i njena pritoka Darling.

(aura.ba/arhiva magazina Aura)

 

Komentari

komentara