Fizička aktivnost i zdravlje srca: Počnite da vježbate već danas!

Fizički aktivni mogu da žive 30 do 50 odsto duže od neaktivnih. Hodajte 30 minuta svakog dana, dobri efekti će se vrlo brzo pojaviti

Ako je vjerovati stručnjacima, u bliskoj budućnosti, dugovječnost neće biti fenomen već uobičajena pojava. Ipak, nije lahko ostati vječno mlad, zdrav i potentan. Nažalost, još nije izmišljena formula ili lijek za to, ali se vjeruje da će do kraja 2050. godine, stogodišnjaka i starijih od 100 godina biti znatno više nego danas zahvaljujući lijekovima koji će moći da odlože starenje.

Postoji i znatno jednostavniji a izuzetno efikasan način da se doživi 100 godina, a to je redovna, umjerene i kontrolirana fizička aktivnost. Ako je tijelo u dobroj formi, bolesti će mnogo teže moći da poljuljaju zdravlje.

Prevencija

Vježbanje je najbolji i najjeftiniji način da neko, ko ima potencijal, doživi 100 godina, a dokazano je da oni koji su fizički aktivni mogu da žive 30 do 50 odsto duže od neaktivnih – tvrde stručnjaci.

Vježbati može svako, bez obzira da li je zdrav ili bolestan. Od vježbanja će sigurno da mu bude bolje. Koliko je to bolje, zavisi da li neko vježba preventivno ili je zdravlje već narušeno. Istraživanje koje je rađeno u populaciji ispitanika od 20 do 80 godina pokazalo je da oni koji ne vježbaju imaju čak tri puta veću stopu smrtnosti nego oni koji su fizički aktivni. Čak i oni koji nikada nisu vježbali, bez obzira na godine, ako danas počnu da vježbaju, smanjuju rizik od prerane smrti.

Gotovo da ne postoji zdravstveni problem danas koji jednim dijelom nije povezan sa fizičkom neaktivnošću. Na prvom mjestu su kardiovaskularne bolesti, a među njima i najopasniji infarkt miokarda. Ne zaostaje mnogo ni rizik od pojave moždanog udara, hipertenzije, osteoporoze, depresije, dijabetesa, gojaznosti, karcinoma, insomnije, seksualne disfunikcije…

Efekti

Dobri efekti vježbanja su mnogo veći nego što možemo i da zamislimo. Smatra se da kada bi cijela planeta ovog momenta počela da vježba i to činila narednih godinu dana, ne bismo mogli narednih 10 godina da premjerimo dobre efekte vježbanja za zdravlje. Zato počnite već danas da vježbate.

Odvojite 30 minuta, ili više, za fizičku aktivnost umjerenog intenziteta (na primjer hoda nekoliko dana u nedjelji, s tima da to radite svakodnevno). Treba da počnete odmah; ne sutra, nego danas. Treba jednostavno krenuti, a ne planirati mjesecima i čekati bolji momenat. Svako može da počne sa 30 minuta hoda, a ako se jave zamor, gušenje, hladan znoj, vježbanje treba prekinuti.Važno je da kardiološki pacijenti, koji su u najvećem riziku, budu dosljedni. Da ne prave pauze kada jednom počnu da vježbaju, jer to izaziva stres i ne utječe povoljno na zdravlje.

Pozitivni efekti vježbanja ne mogu da se vide brzo, ali kada se jave, onda su izuzetni. Važno je da vježbanje ne iscrpljuje, da ne izaziva nelagodnost, jer vježbanje koje iscrpljuje djeluije kontraproduktivno – povrjeđuje pacijenta.

Svako treba da vježba, ali ne na isti način. Fizički aktivnost treba dozirati i to prema određenim kriterijumima: frekvencija (učestalost), intenzitet, oblik aktivnosti i vrijeme vježbanja. Pacijenti koji su u grupi rizičnih trebalo bi da angažuju velike mišićne grupe, što se postiže hodom ili vožnjom bicikla. Ako je moguće to treba da se kombinuje sa lahkim vježbama uz korištenje tegova manje težine.

Pozitivni efeketi

15 do 30 odsto može da se poboljša iskorištenost kiseonika kod pacijenata sa srčanom insufijencijom.

Snižava se povišeni pritisak

Povećava se “dobar” holesterol

Smanjuje se viskoznost krvi

Oslobađa se  endorfin – hormon zadovoljstva, koji ima utjecaj i na imuni sistem.

Osnovne preporuke

Budite aktivni 20 – 60 minuta, tri puta nedjeljno za umjerenije, a pet puta za intenzivnije vježbanje

 

Vježbanjem potrošite minimum hiljadu kalorija nedjeljno, a optimalno 2.000 – 4.000 kalorija nedjeljno.

Angažovati velike grupe mišića aerobnim, dinamičkim vježbama

 

Obavezno je zagrijavanje prije vježbanja i relaksiranje na kraju.

MJERE OPREZA: pacijente treba obučiti da sami prepoznaju signale koji ukazuju na “predoziranost” vježbi, treba izbjegavati vježbanje kada su ekstremni klimatski uslovi i vježbe koje izazivaju nagle skokove pritiska, a ako se jave mučnina, vrtoglavica ili hladan znoj – vježbe treba PREKINUTI.

Preporuka za sve: lagana vožnja bicikla, hodanje i plivanje.

SAVJET PLUS: Pacijent koji osjeća zamor, nedostatak zraka ili bolove u miru, prvo treba da se konsultuje sa ljekarom da bi dobio adekvatnu terapiju, a kada se stanje stabilizira, može da se vrati vježbama. Inače, vježbanje jača tijelo, ali utječe povoljno i na mentalno zdravlje, na misaone procese i komunikacijske vještine. Ono, takođe, pospješuje funkciju pamćenja i učenja.

(aura.ba)