Evo kako ćete zapamtiti svoje snove

Snovi su i za naučnike i dalje pod velom misterije. Mnogi eksperimenti su vršeni i mnoge teorije postavljane, ali naučnici i dalje ne razumiju u potpunosti kako i zašto sanjamo. Stvar dodatno komplikuje činjenica da svi ljudi sanjaju, ali neki od njih se snova generalno ne sjećaju.

Napredak u proučavanju funkcionisanja ljudskog mozga i nedavne psihološke studije dovele su nas korak bliže objašnjenja činjenice da neki ljudi živo pamte snove, dok se drugi nikad ne sjećaju šta su sanjali, piše Mental Floss.

Evo šta utiče na to da li ćete se ujutru sjećati snova ili nećete.

Pol

Žene se, generalno, češće sjećaju snova nego muškarci. Naučnici nisu sigurni zašto, a misli se da bi u pitanju mogle da budu biološke ili hormonske razlike među polovima. Žene su, možda, svjesnije svojih snova jer ih snovi naprosto kao fenomen više interesuju nego muškarce. Ali razlika je neznatna, i može se reći da ima mnogo žena koje pamte snove, ali i mnogo muškarca koji pamte snove.

Godine

Što smo stariji, teže nam je da se sjetimo snova. Sposobnost pamćenja snova popravlja se u kasnom djetinjstvu i adolescenciji, i na vrhuncu je u dvadesetim godinama. Posle toga, ona uglavnom postepeno opada, mada i tu ima izuzetaka, kao i u svemu drugom.
Ličnost

Ni ovo nije strogo pravilo, ali uočena je izvjesna veza između određenih osobina ličnosti i sklonosti ka pamćenju snova. Osobe koje su sklone da svoje psihološko stanje promišljaju češće se sjećaju snova od onih koji životu pristupaju praktičnije.

Vrijeme provedeno u snu

Vrijeme koje u prosjeku provedete spavajući je jedan od najvažnijih faktora koji određuju da li ćete se sjećati snova ili nećete. Ljudi sanjaju svakih 90 minuta tokom REM (rapid eye movement) ciklusa sna.

Ali, ti REM ciklusi postaju duži tokom noći, što znači da većinu snova sanjamo pred jutro, u najvećem broju slučajeva neposredno prije nego što se probudimo.

Ako spavate četiri sata, recimo, umjesto osam, vi imate samo 20 odsto uobičajenog vremena za snove. Iz ovog razloga, ljudi se često snova sjećaju vikendom, jer tada imaju vremena da “nadoknade” spavanje koje žrtvuju radnim danima, ali se ne sjećaju snova koje sanjaju radnim danima.

Moždana aktivnost

Zahvaljujući novim metodama snimanja rada mozga, naučnici imaju jasniju predstavu o tome koji su dijelovi mozga povezani sa sanjanjem. Dio mozga koji procesuira informacje i emocije aktivniji je kod ljudi koji se češće sjećaju snova, pokazala je studija iz 2014. godine.

Novija studija iz 2017. pokazala je da se kod ljudi koji se uglavnom sjećaju snova bilježi i pojačana aktivnost u prefrontalnom korteksu, koji je zadužen za apstraktno mišljenje, tako da ima smisla da bude povezan i sa sjećanjem snova i lucidnim snovima (onih tokom kojih smo svjesni da sanjamo).

Odgovor na spoljašnje stimuluse

Na sličan način, kod osoba koje se češće sjećaju snova se u budnom stanju bilježi viša moždana aktivnost kada čuju da neko naglas izgovori njihovo ime dok su budni. Studija iz 2014. pokazala je da ljudi koji pamte snove imaju pojačanu aktivnost mozga u regijama koje su zadužene za odgovor na zvuk.

Šta možete da uradite da biste se ujutru sjećali šta ste sanjali? Prilično je jednostavno, prije nego što legnete pomislite “noćas ću zapamtiti sve što sanjam”. Sam čin razmišljanja o snovima prije nego što zaspimo može da napravi razliku.

Kad se probudite, leškarite malo i pokušajte da “prizovete” snove. Ako vam se nešto “vrati”, i sjetite se fragmenata, zapišite ih ili malo razmišljajte o njima. Snovi su neposredno po buđenju još u našem kratkotrajnom pamćenju, i lako ih je zaboraviti.

error: Content is protected !!