Ena Filipović, doktorica stomatologije: Trudnice smiju primiti anesteziju, a najgora kombinacija za zube je soda i limun!

 Sulfati su vrlo agresivna sredstva koja se u kozmetičke proizvode stavljaju iz prostog, marketinškog razloga, odnosno da daju pjenu koja četkanje čini zabavnijim i interesantnijim. Ipak, pjena može dati osjećaj lažno dobro opranih zuba, pa se dosta pacijenata iznenadi kada na pregledu otkrijemo karijes, iako je higijena redovna.

Ena Filipović, doktorica stomatologije, svoje znanje dijeli na društvenim mrežama i kroz stručne savjete edukuje o važnosti brige o oralnom zdravlju. Kreirala je i svoj blog „Moj osmijeh“, magazin o oralnom zdravlju, gdje uvijek donosi neke nove informacije i korisne savjete. I za Auru je ova mlada doktorica napisala serijal korisnih i zanimljivih članaka koje možete pratiti u rubrici „Moj osmijeh“.
U ovom broju, s Enom smo razgovarali o njenom pozivu, putovanjima koja su pored stomatologije, njena velika ljubav, a u nastavku saznajte koje paste za zube trebate izbjegavati i mnoge druge zanimljivosti iz zubarske ordinacije.

 Nisam timski igrač
Koje intervencije vi radite, šta vam je uža specijalnost?
Ja sam polivalentni stomatolog, odnosno radim sve iz oblasti osnovne stomatologije, koja ne uključuje specijalističke oblasti, hirurgiju, ortodonciju i hirurške zahvate iz parodontologije. Naravno, radim i ekstrakcije zuba (vađenja), popravke, liječenja, što su ujedno i najčešće intervencije, pored brušenja zuba za krunice i mostove. Za sada nemam specijalizaciju, ali svakako da je u planu u budućnosti.

Nakon četiri godine djelovanja u području stomatologije, kakvo je vaše mišljenje o zanimanju stomatologa?
Stomatologija je jedan dinamičan, interesantan ali prije svega vrlo odgovoran posao, u kojem ni jedan dan nije isti i to je razlog zašto ga i ja volim. Uživam u samostalnosti ovog posla i u tome što sam sama odgovorna za svoje postupke, jer iskreno, nisam neki timski igrač. Jako volim dinamičnost, i što ne samo da jedan dan nije isti, već ni jedan pacijent nije isti. Pacijentu pristupate kao kompletnom čovjeku, trebate znati saslušati, razumjeti i pomoći, a to nekada zna da bude vrlo teško, s obzirom na strah koji je u našem poslu prisutan kod 70% pacijenata. U tom slučaju potrebno je znati smiriti i pristupiti na pravilan način, jer je to jedini recept za uspjeh.

 Otkrijte nam koje su paste sastavom odlične za korištenje, a koje trebamo izbjegavati?
Pasta je pomoćno sredstvo za pranje zuba, ali svakako treba da bude prisutna u higijeni. Naslage uklanjamo mehaničkim čišćenjem, odnosno četkicom, i zato tehnika pranja treba da bude adekvatna, a pasta da pranje učini ugodnijim i da pruži neke benefite iz svog sastava u vidu sastojaka koji se u njoj nalaze. Idealna pasta nema sulfate i ima fluoride. Sulfati su vrlo agresivna sredstva koja se u kozmetičke proizvode stavljaju iz prostog, marketinškog razloga, odnosno da daju pjenu koja četkanje čini zabavnijim i interesantnijim.
Ipak, pjena može dati osjećaj lažno dobro opranih zuba, pa se dosta pacijenata iznenadi kada na pregledu otkrijemo karijes, iako je higijena redovna. Jednostavno, poenta je u tehnici pranja zuba. Pored toga što ne treba da ima sulfate, fluorid je sastojak koji je vrlo važan u pasti za zaštitu od karijesa. Podijeljena su mišljenja o utjecaju fluorida, ali je njegova količina u pasti tako mala da je nedovoljna da izazove bilo kakvu nuspojavu, a opet dovoljna da zaštiti zube.

Na kraju krajeva, fluoride nalazimo i u nekom voću i povrću, tako da nije samo u sastavu pasti za zube. Osim fluorida, poželjni sastojci su ksilitol koji ne dozvoljava bakterijama da ga koriste za ishranu, kalijum nitrat koji štiti ogoljene vratove zuba, ali i hidroksiapatit koji popunjava mikroprostore u gleđi nastale djelovanjem početnog karijesa.

Je li izgledan izum pasta koja će uklanjati kamenac i karijes ili ćemo za popravke zuba uvijek morati „pod bušilicu“?
Nažalost ne, niti postoje izgledi da se tako nešto desi u budućnosti. Kamenac je promjena koju je nemoguće ukloniti hemijski, već samo mehanički, utjecajem ultrazvuka i vode, a karijes kada jednom krene ne može da se spriječi u napredovanju bilo kakvim sredstvom, nego je opet rješenje mehanički tretman uklanjanja. Jednostavno, karijesom promijenjeno tkivo zuba mora da se u potpunosti ukloni, kako bi se tako uklonile i bakterije koje su ga uzrokovale, te da se potom zatvori vještačkim materijalom (plombom) kako bismo zubu vratili njegovu funkciju i estetiku.

Posjetili ste nedavno sajam EXPO u Dubaiju, volite putovati; kakve utiske nosite sa Sajma te konkretno bh. paviljona?
Tako je, EXPO je jedan događaj koji sam jako željela posjetiti dok traje, i većinu dana svog boravka tamo sam posvetila ovom sajmu. U Dubai ću se sigurno nekada vratiti, ali je pitanje da li će se i kada EXPO ponovo tamo održati. Zaista je nevjerovatno vidjeti toliko predstavnika zemalja na jednom mjestu koji su došli da predstave svoja dostignuća i izume. Paviljon Bosne i Hercegovine je bio skroman, sa nekoliko fotografija naših predjela, narodne nošnje i knjiga, za što se zaista iskreno nadam da će se promijeniti u budućnosti. Mislim da BiH ima potencijal ali nema priliku da ga ispolji, što itekako treba da se promijeni.

 Nedavno ste posjetili jednu dentalnu kliniku u Estoniji? Imaju li oni neka inovativnija rješenja od nas, kakve su razlike u cijeni…?
Da, posjetila sam kliniku Meerhof u Tallinu, Estonija. Kad sam planirala to putovanje, došla sam na ideju da kontaktiram nekoliko klinika u Estoniji, jer sam istražujući o toj zemlji, saznala da je vrlo napredna i da se vrlo brzo modernizovala nakon sovjetskog uticaja. Jako me zanimalo da li se njihove klinike, način rada, materijali i instrumenti razlikuju od nas. Uglavnom, protokol rada je drugačiji. Svaki pacijent, kada se javi na pregled obavezno prolazi 3D, rendgen snimanje vilica i fotografisanje, i nakon toga odlazi kući, a zatim svi njihovi doktori i specijalisti zajedno analiziraju pacijenta i njegovo stanje. Svako iz svoje oblasti kaže šta je najbolje, i onda donose plan terapije koji se predoči pacijentu.
Obavezno i za svaku intervenciju mora da se koristi koferdam, što je u klinikama na našim prostorima dosta rijetko. Cijene plombi se kreću od 125 evra pa naviše, što je i do 6 puta skuplje nego kod nas.
Od materijala imaju i koriste sve isto što i mi koristimo.

Osim putovanja, primjetna je i strast ka društevnim mrežama?
Da, bavim se i digitalnim marketingom, koji mi je ujedno i pomogao da moj rad na društvenim mrežama i internetu podignem na viši nivo. Bio je period u mom životu kada nisam mogla naći posao u struci, pa sam se okrenula ovom zanimanju, sa željom da, dok radim taj posao, učim više o društvenim mrežama, blogu i da izgradim upravo ovo što imam danas – profil preko kojeg ću moći izraziti sebe i povjerenje pratilaca. Najviše sam bazirana na pisanje sadržaja, što mi je ostalo još od fakulteta, kad sam bila i urednica časopisa Studentskog parlamenta i koordinator žurnalističke sekcije fakulteta.

Mnogi iz inostranstva na veće stomatološke zahvate dolaze upravo u BiH, Srbiju… Zbog čega su cijene stomatoloških usluga niže na Balkanu u odnosu na ostatak svijeta i Evropu?
Mislim da se pojam dentalnog turizma miješa sa dolaskom naših ljudi koji žive i rade u inostranstvu po naše stomatološke usluge ovdje. Dentalni turizam bi predstavljao jedan koncept koji ne uključuje samo stomatološke usluge, već i prave turističke aranžmane, uglavnom za strance koji bi dolazili u obilazak, upoznavali našu zemlju i usput se vratili sa novim osmijehom. Mislim da ipak kod nas ovo nije toliko zaživjelo, ako dentalni turizam posmatramo iz ovog ugla.

Sa druge strane, i naši ljudi, ali i stranci, dolaze kod nas na intervencije, prvenstveno zbog nižih cijena usluga, ali i jednakog kvaliteta, kao i načina rada. Usluge koje mi pružamo su jednako dobre kao one u inostranstvu, jer i kolege iz Evrope i mi koristimo identične materijale, edukujemo se na kongresima u inostranstvu, i pratimo inostrane i domaće trendove. Jednostavno je nemoguće da naši doktori ne pružaju isti kvalitet usluga, kad u našem okruženju ni ne postoji neka kompanija koja radi dentalne materijale i instrumente, sve je inostrani i renomirani uvoz.
Razlika je samo u tome što smo mi naše cijene prilagodili lokalnom stanovništvu i njihovoj platežnoj moći, te usput omogućili i strancima da po jednakim cijenama dobiju te iste usluge.

Kako se vidite vi u budućnosti
Vidim se kao uspješna u svom poslu, radeći ono što volim i u čemu uživam. Obično volim reći da volim imati neku viziju u dalekoj budućnosti, ali da bih do nje došla, idem malim koracima, odnosno malim ciljevima. Jednostavno, korak po korak, laganim tempom dolazim do zacrtanog, a usput svakako učim, gradim se i napredujem.

 Šta je koferdam i koje su njegove prednosti?
Potreba da se radi u suhom radnom polju, bez utjecaja pljuvačke je prepoznata već vijekovima i ideja da se koristi guma za izolaciju zuba je stara preko 150 godina.Koferdam najjednostavnije možemo objasniti kao gumu koja se postavi na zube, te na taj način štiti i pacijenta i terapeuta, odnosno služi da se stvori sigurno radno okruženje.
Prednosti koferdama su:osigurava apsolutno suho i čisto radno polje, upotrebu jakih dezinfekcionih rastvora u toku liječenja korijenskog kanala korijena, štiti pacijenta od aspiracije i udisanja endodontskih instrumenata, štiti gingivu, obraze, usne i jezik od povrede,osigurava bolju preglednost i lakšu dostupnost za intervenciju; pacijentima je prijatnije, jer ne osjete da su im usta ‘napadnuta’ od strane ruku stomatologa, tečnosti, instrumenata; skraćuje vrijeme intervecije i broj posjeta.

Ko je Ena Filipović?
Ena Filipović je po zanimanju doktor stomatologije, a pored osnovnog posla bavi se i društvenim medijima, gdje na svojim profilima i web stranici donosi zanimljive i korisne informacije iz svijeta oralnog zdravlja, higijene, pravilne ishrane i preporuke proizvoda, ali i kombinuje svoju svakodnevnicu i sve one sitnice koje je ispunjavaju, donoseći na taj način zabavan i interesantan sadržaj u kojem svako može pronaći nešto za sebe.
Kroz mnogo projekata, edukacija i aktivnih učešća na programima, kongresima i simpozijumima…, imala je priliku steći bogato iskustvo kako u struci tako i na drugim poljima, koje joj je uveliko pomoglo za lično i profesionalno usavršavanje. Koautor je knjige “80 najljepših mjesta u Bosni i Hercegovini”, tri godine radi kao stomatolog u Banjaluci i ima 30 godina. (www.mojosmijeh.com)

Zablude vezane za zdravlje zuba:

Postoji nekoliko intervencija u stomatološkoj praksi za koje su pacijenti ubijeđeni da nisu dobri ili da štete organizmu. Vjerovatno najpopularniji jeste izbjeljivanje zuba, za koje generalno važi mišljenje da se ne treba izvoditi i to je ono što pacijenti prvo pitaju ako se odlučuju na ovaj tretman. Istina je potpuno drugačija, a to je da izbjeljivač ni na koji način ne oštećuje zube i gleđ, i štaviše, kućne metode izbjeljivanja zuba “na svoju ruku” (trakice, gelovi, olovke…) mogu biti itekako štetne po zdravlje desni i zuba, ako intervencija nije odobrena od strane stomatologa.
Pored ovoga, među pacijentima kruži priča da trudnice ne smiju primiti anesteziju, što je pogrešno. Mnogo je gore trudnici raditi intervenciju bez anestezije i da trpi bol, što je ogroman stres i za nju i za bebu. Anestetik se ne apsorbuje u krvotok, već ostaje na mjestu aplikacije, stoga ni na koji način ne može utjecati na bebu.
Možemo čuti i da brušenje zuba nije zdravo, jer redukujemo prirodnu zubnu supstancu, ali ako zubi imaju indikaciju za brušenje, itekako je dobro zbrusiti ih, jer na taj način osim estetike dobijamo i na funkcionalnosti.
I možda ono što je najzastupljenije, a to je da limun i soda izbjeljuju zube. Ovo je najgora kombinacija koju možete staviti na svoje zube, jer ovde više nije riječ o mehaničkim povredama zuba, već hemijskim, kada limunska kiselina i soda stvore reakciju. Nikada nemojte koristiti ova dva preparata ni zajedno, a ni odvojeno, jer njima nije mjesto na zubima.

(E. K./aura.ba)