Doktor Oz razbio je najčešće mitove o zdravlju, pročitajte njegovu istinu

Koliko su ugljihodrati dobri za vaše zdravlje? Hoćete li se udebljati od jedenja po noći? Možete li se sami izliječiti od depresije? To su samo neka od pitanja na koja je tim predvođen doktorom Ozom dao više nego stručan odgovor.

Neke od informacija o zdravlju prenose se s koljena na koljeno i uzimaju se ‘zdravo za gotovo’. Tako nastaju svojevrsni mitovi o zdravlju u čiju točnost zapravo nitko nije siguran. Tim doktora predvođen Doktorom Ozom odlučio je donijeti pravu istinu o nekim od najučestalijih pretpostavki o našem zdravlju.

MIT: Mišićna masa je teža od masnog tkiva

ČINJENICA: Nema pretjerane mudrosti u činjenici da jedan kilogram mišićne mase zapravo teži isto kao kilogram sala. Ipak, masno tkivo je glomaznije od mišićnog i zato zauzima više prostora u tijelu što znači da jedan kilogram sala ima veći volumen od jednog kilograma mišićnog tkiva. Iz tog će se razloga žena od 60 kg, koja ima 25% masnog tkiva, činiti mršavijom od žene iste mase koja ima 45 % masnog tkiva. Mišićna masa zahtijeva i više kalorija od masnog tkiva pa će tijelu s 25% masnog tkiva biti potrebno više kalorija od onoga s 45% sala. Kao rezultat, mršavija žena zapravo dnevno može unositi više kalorija kako bi održavala svoju normalnu težinu za razliku od deblje žene.

MIT: Ugljikohidrati su loši za vaše zdravlje

ČINJENICA: Ugljikohidrati su glavni izvor energije koja je potrebna za održavanje vitalnih funkcija tijela i bez kojih bi teško obavljali svakodnevne aktivnosti. U najjednostavnijem obliku, ugljikohidrati se razrađuju u glukozu ili šećer koji naše stanice opskrbljuju energijom. Međutim, nisu svi ugljikohidrati jednaki. Postoji velika razlika između rafiniranih ugljikohidrata kao što su slastice, keksi ili tijesto od bijelog brašna i onih koji nisu prerađeni poput cjelovitih žitarica, voća i povrća.

Cjelovite žitarice sadrže vitamine i minerale, a bogate su i vlaknima koji pomažu u odražavanju optimalne razine dobrog kolesterola, zdravlja metabolizma i u stabiliziranju razine šećera. Također daju osjećaj sitosti što može spriječiti prejedanje. Dobri ugljikohidrati su: zobena kaša, divlja riža, heljda, kukuruz, quinoa i ječam, kao i kruh, tjestenina, pahuljice i krekeri od cjelovitih žitarica.

MIT: Od jedenja po noći ćete se udebljati

ČINJENICA: Konzumiranje hrane u kasnijem dijelu dana ne ostavlja mnogo vremena za potrošnju kalorija, a upravo se nutricionisti žele koncentrirati na broj kalorija koji se dnevno unese u organizam. Ako u organizam unesete 35000 kalorija tjedno više nego što možete potrošiti, udebljat ćete se oko pola kilograma, a zapravo ta količina kalorija neće imati nekog značaja ako se unese tijekom dana.

MIT: Smrznuto voće i povrće ne može konkurirati svježem

ČINJENICA: Zapravo, ovisi o sezoni i dostupnosti određene namirnice. Ako primjerice u sred zime poželite kupiti jagode, morate biti svjesni da je za to voće bilo potrebno zaista puno vremena da dođe do polica što znači da je prilikom transporta izgubilo i dosta nutritivnih vrijednosti. U tom slučaju, smrznuto voće je mnogo bolji izbor.

MIT: Jedenjem jaja povisit ćete kolesterol

ČINJENICA: Ljudi koji imaju srčanih problema ne bi smjeli unositi više od 200 miligrama kolesterola dnevno (jedno jaje ima oko 185 miligrama). Međutim, ako je vaša razina kolesterola normalna, jaja mogu biti učestali sastojak dnevnog menija. Jaja nisu izravno povezana s nastajanjem lošeg kolesterola u krvi. Prije su to određene zasićene masti koje se mogu pronaći u pečenoj i prženoj hrani, crvenom mesu ili slanini)

MIT: Ljudi misle da se mogu sami izliječiti od depresije

ČINJENICA: Depresija je bolest čiji su simptomi loše raspoloženje u trajanju od najmanje dva tjedna ili više, gubitak apetita, poremećaj sna ili osjećaja bezvrijednosti.

Nažalost, ljudi još uvijek misle da takvo stanje mogu jednostavno preboljeti, ‘trgnuti se’ ili odmahnuti rukom.

Istraživanja pokazuju da se u nedostatku pravilnog liječničkog tretmana simptomi mogu pogoršati, stoga je najbolje mjesto za početak terapije obraćanje svome doktoru opće prakse koji potom osobi može preporučiti stručnije liječenje. Nekim ljudima pomaže vjersko obraćanje ili izmjenjivanje iskustva s nekim tko ima istu povijest bolesti.

MIT: Led je bolji u tretiranju boli od topline

ČINJENICA: Iako postoji mnogo pretpostavki o tretiranju boli s hladnim ili toplim, činjenica je da ne postoji strogo određeno pravilo. Toplina podiže temperaturu tijela prilikom čega se mišići opuštaju, a krvne žile se proširuju zbog čega u bolna područja pristiže više kisika. Budući da se osnažuje krvotok, toplija tkiva mogu nateći. S druge strane, hladnoća smanjuje temperaturu tkiva zbog čega tretirani dijelovi postaju neosjetljivi, a krvne žile se skupljaju što smanjuje oticanje. Ako niste sigurni koju vrstu obloge upotrijebiti, najbolje bi bilo da se konzultirate s doktorom.

(dnevno.hr)

Komentari

komentara

error: Content is protected !!