Dobro ih zapamtite! Ove brojke bi vam mogle sačuvati zdravlje

Neko lakše, a neko malo teže, no naš mozak može da registruje važne brojke iz svakodnevnog života poput brojeva telefona ili važnih datuma. Ipak, postoje brojke koje imaju mnogo važniju ulogu i mogu vam spasiti život, a o kojima znamo vrlo malo ili skoro ništa. Zapamtite ih.

 
1. KRVNI PRITISAK
Visina krvnog pritiska tokom dana stalno se mijenja. Takve promjene su normalne, a uzrokuje ih niz mehanizama koji se događaju u našem tijelu. Bolest vezana uz krvni pritisak dolazi tiho, a simptomi se pojavljuju tek kada je on jako povišen ili snižen, što može biti opasno za zdravlje.

Važne brojke: Normalna vrednost krvnoga pritiska koja omogućuje normalno funkcionisanje našeg organizma je 120/80 mmHg. S godinama vrijednosti postaju nešto više, no on nikada ne bi smio da bude viši od 140/90 mmHg. Visok krvni pritisak još se naziva i ”tihi ubica” i zbog toga ga je potrebno redovno kontrolisati.

2. HOLESTEROL
Većina nas nije ni svjesna koliko se nivo holesterola može promijeniti i postati štetna i opasna za naše zdravlje. Holesterol predstavlja masnoću u krvi bez koje naše tijelo ne može normalno da funkcioniše. No kada se ona značajno povisi, to može da dovede do razvoja opasnih kardiovaskularnih bolesti i zato ga je potrebno kontrolisati jednom godišnje.

Važne brojke: Nivo holesterola sastavljen je od dve vrijednosti. LDL predstavlja loš, a HDL dobar holesterol. Normalna vrijednost ukupnog kolesterola trebalo bi da bude manja od 5,0 mmol/L, a vrednost LDL holesterola manja od 3,0 mmol/L.

3. TSH
Ova skraćenica predstavlja hormon štitnjače, žlijezde smještene na donjem dijelu vrata koja utiče na funkciju svih organa. U nadzoru rada štitnjače najvažnija je hipofiza koja pomoću tireotropina (TSH) podstiče štitnjaču na stvaranje hormona. Pojačano ili smanjeno lučenje hormona štitne žlijezde može da bude vrlo štetno i opasno za zdravlje cijelog organizma.

Važne brojke: Štitnjača se kontroliše preko krvnog nalaza, a referentne vrijednosti koje upućuju na normalan rad žlijezde su od 0,27 do 4,20 mU/L.

4. ŠEĆER U KRVI
Dijabetes je hronična i neizlječiva bolest koja je u današnje vrijeme značajno uznapredovala. Ona nastaje usled smanjenog lučenja insulina zbog čega dolazi do povećanja glukoze (šećera) u krvi, a kako bi se spriječio njen razvoj, važno je dijagnostifikovati je što ranije.

Važne brojke: Ukoliko želite da budete sigurni da je nivo šećera ukrvi optimalan, potrebno je da napravite jednostavan krvni test. Nivo šećera u krvi ujutro prije obroka (na tašte) mora biti manja od 5,5 mmol/L, a nakon jela ne sme da pređe 7,8 mmol/L. Takođe, nivo šećera u krvi možete kontrolisati prehranom i zato izbjegavajte hranu i pića koja sadrže velike količine šećera.

5. KALORIJE
Iako na spomen kalorija ne pomišljamo na opasnost za zdravlje, već na vitku liniju, dnevni unos kalorija usko je vezan uz gojaznost, koja se smatra jednom od najraširenijih bolesti današnjice. Kalorije unosimo hranom i pićem. Kada količina kalorija unesenih u organizam prekorači količinu potrošene energije, tijelo skladišti višak kalorija u ćelije masnog tkiva. Taloženje masnih ćelija dovodi do gojaznosti, koja može da prouzrokuje brojne zdravstvene tegobe, ali i opasne hronične bolesti.

Važne brojke: Količina kalorija koja je potrebna našem tijelu, zavisi od godina, fizičke aktivnosti i tjelesne građe, odnosno indeksa tjelesne mase. Prosečna količina kalorija koja se smatra optimalnom dnevnom dozom je 2.000 kalorija, ali ona može biti nešto niža kod žena starijih od 50 godina (1700 kcal) ili pak neaktivnih osoba i onih sitnije građe.

error: Content is protected !!