Do 2030. godine 11 metropola ostaje bez pitke vode; među njima nisu Sarajevo, Zagreb, Beograd…

Zagađenje, globalno zagrijavanje, ilegalna bušenja, pretjerana urbanizacija… Svim ovim faktorima je zajednička stvar – doprinose nestašicama vode širom Zemlje.

Cape Town se u ovim trenucima nalazi u vrlo teškoj situaciji – prvi je veliki grad u svijetu kojem, u novije vrijeme, prijeti nestašica pitke vode. Ogledalo je to problema na koje stručnjaci upozoravaju već godinama – ugroženost izvora pitke vode. Kako napominju, iako 70 posto Zemlje prekrivaju vode, samo je njih 3 posto slatkovodno.

Više od milijarde ljudi nema pristupa pitkoj vodi, a njh još 2,7 milijuna bar jednom mjesečno nailazi na probleme prilikom nabave vode. Istraživanje iz 2014. godine pokazalo je da svaki četvrti veliki grad u svijetu ima problem s vodom.

Prema procjenama UN-a potražnja za pitkom vodom će do 2030. godine biti 40 posto veća od postojećih zaliha. Ne čudi, stoga, da se Cape Town već našao u nezavidnom položaju, ali nije jedini. Ovih 11 gradova također prijeti nestašica pitke vide.

1. Sao Paolo

Jedan od najnapučenijih gradova svijeta prolazio je nešto slično što sada prolazi Cape Town još 2015. godine kad je nivo vode u glavnom gradskog rezervoaru pao ispod 4 posto. Na vrhuncu krize policija je morala osiguravati cisterne s vodom kako bi spriječila pljačke i otmice.

Iako je su brazilske vlasti kao glavni uzrok ove krize istaknule sušu koja je tih godina bila prilično brutalna, UN-ov zaključak je kako se radi o neadekvatnim investicijama i planiranju na području snabdijevanja vodom. Iako su nestašicu pobijedili 2016. godine, već u januaru 2017. Nivo vode u glavnom rezervoaru opet je bio ispod 15 posto što ne ostavlja mjesta optimizmu.

2. Bangalore
Kako se ovaj južnoindijski grad počeo pretvarati u tehnološku meku, tako se počelo graditi što je dovelo do velikog opterećenja postojećih mreža pitke vode i kanalizacije. Uz to se pokazalo i da je sam vodovodni system u kolapsu zbog čega više od polovine zaliha pitke vode odlazi u nepovrat. Dodatni problem je i zagađenje lokalnih jezera.

3. Peking
Problem oskudnosti vodom Svjetska banka definira kao situaciju u kojoj mještani odeđene lokacije dobivaju manje od 1000 kubika pitke vode godišnje po glavi stanovnika. 2014. godine stanovnici Pekinga, njih više od 20 miliona, dobivali su svega 145 kubnih metara pitke vode.

U Kini živi gotovo 20 posto svjetske populacije, ali ta zemlja ima samo 7 posto od ukupnih zaliha vode na svijetu. I njima dodatni problem predstavlja zagađenje – podaci iz 2015. godine pokazuju da je 40 površinskih voda u Pekingu toliko zagađeno da ih se ne može koristiti ni za industrijske ni za poljoprivredne svrhe.

4. Kairo
Rijeka Nil, koja je bila ključna za razvoj jedne od najvećih civilizacija u istoriji čovječanstva, danas se nalazi u vrlo nezavidnoj situaciji. Ta je rijeka izvor čak 97 posto vode Egipta, ali je ujedno i krajnje odredište sve veće količine poljoprivrednog i komunalnog otpada.
Broj smrti povezanih s nečistom vodom u Egiptu je itekako zabrinjavajuć. UN predviđa da će se ova zemlja do 2025. godine naći u stanju kritičnog nedostatka pitke vode.

5. Jakarta
Poput mnogih obalnih gradova, i glavni grad Indonezije ugrožava povišenje ivoa mora. No, u Jakarti taj problem dodatno potencira ljudsko djelovanje. S obzirom da više od polovine stanovnika nema pristup tekućoj vodi, u gradu cvate praksa ilegalnog bušenja bunara što isušuje podzemne vodonosnike. Posljedica toga jest činjenica da danas oko 40 posto Jakarte leži ispod površine mora.

6. Moskva
Iako četvrtina ukupnih zaliha vode u svijetu leži u Rusiji, zemlja se nalazi na udaru posljedice zagađenja koje potječe još iz doba sovjetske industrijalizacije. To se najviše osjeti u Moskvi gdje 70 posto zaliha ovisi o površinskim vodama. Službena tijela priznaju kako 35-60 posto ‘pitke’ vode u Rusiji ne zadovoljava sve sanitarne standarde.

7. Istanbul
Prema službenim podacima turske vlade, zemlja se trenutno suočava s nestašicom vode, a stručnjaci tvrde da će se situacija znatno pogoršati do 2030. godine. Posljednjih godina, gušće naseljeni gradovi, poput Istanbula, tokom suhih mjeseci doživljavaju ozbiljan manjak vode.

8. Mexico City
Nestašica vode nije nikakva novost za 21 milion stanovnika glavnog grada Meksika. Svaki peti Meksikanac ima tekuću vodu u svom domu svega nekoliko sati sedmično, a dodatnih 20 posto ima je samo jedan dio dana. Grad uvozi 40 posto vode te nema nikakav program prerade otpadnih voda. Zbog problema u vodovodnoj infrastrukturi, gubi se oko 40 posto tekuće vode.

9. London
Iako ovo nije grad koji bi vam prvi pao na pamet u kontektu nestašice vode, stvarna situacija je ozbiljna. 80 posto svoje vode London crpi iz rijeka Temze i Lee, a lokalne vlasti kažu kako bi 2025. godine mogli imati probleme sa sanbdijevanjem, a do 2040. se suočiti i s ozbiljnom nestašicom.

 

10. Tokio
Iako na glasu kao grad s puno padavina, one su učestale samo u četiri mjeseca u godini. U tom se periodu voda mora sakupljati kako bi se osigurali tokom narednih suhih mjeseci. Procjenjuje se kako 750 privatnih i javnih zgrada u Tokiju ima system za sakupljanje i preradu kišnice.

Gotovo 70 posto zaliha zavisi od površinskih voda, ali nove investicije u vodovodnu infrastrukturu trebale bi smanjiti gubitak vode kroz cijevi na svega 3 posto.

11. Miami
I jedan američki grad našao se na ovoj listi. Iako je Florida jedna od najkišovitijih saveznih država, Miami je u velikim problemima. Naime, projekt isušivanja tamošnjih močvara doveo je do nepredviđene posljedice – voda iz okeana zagadila je vodonosnik Biscayne, glavni izvor pitke vode ta stanovnike Miamija. Iako je problem detektiran još 1930. godine, morska voda još uvijek prodire i to uglavnom zbog brzog porasta nivoa mora (BBC).