DEPRESIJA: Od neraspoloženja i tuge, do očaja i samoubistva: Pjevajte, smijte se i pomozite onima kojima je teže nego vama

Ako postoji pakao na zemlji, onda se on nalazi u srcu melanholičnog čovjeka, napisao je Robert Buton davne 1621. godine u „Anatomiji melanholije“. Svako je ponekad melanholičan, tužan, loše volje, nije mu ni do čega, ništa ga ne veseli, osjeća se depresivno. Takvi povremeni, prolazni napadi našeg raspoloženja nisu neuobičajeni i po pravilu prolaze kao spužvom izbrisana slova sa školske table

Stotine miliona ljudi u svijetu danas pate od depresije! Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije do 2020. depresija će postati drugi svjetski zdravstveni problem, a u ženskom dijelu čovječanstva probit će se na prvo mjesto (danas je na drugom)! Još od 1910. godine neprestano raste broj ljudi koji pate od depresije, najmanje svaki deseti čovjek barem će jednom u životu oboljeti od ovog poremećaja. Istraživanja pokazuju da tri do četiri posto ljudi u svijetu boluje od težih, a 1,5 do dva posto od blažih oblika depresije.

Depresija je i tihi, podmukli ubica. Statistike svjedoče da čak dvije trećine oboljelih pomišlja na samoubistvo, a 15 posto depresivnih osoba zaista i digne ruku na sebe.

Nažalost, depresiju često ne prepoznaju ni osobe koje od nje boluju, a ni osobe u njihovoj okolini, čak ni one najbliže. Većina i ne traži ljekarsku pomoć. Računa se da se samo tridesetak posto oboljelih obrati ljekaru, a desetak do dvadesetak posto dobije odgovarajuću stručnu pomoć.

Osoba koja pati od depresije ima smetnje, ali često nije zapravo svjesna šta se događa, nije joj jasna priroda tih tegoba, a nailazi i na nerazumijevanje okoline. Protiv depresije djelotvorni su psihoterapija i lijekovi.

Mnogi naučnici tvrde da stresne situacije mogu potaknuti pojavu depresije. To su: gubitak drage osobe, čak i kućnog ljubimca, teška bolest, bilo vlastita, bilo u porodici, odsustvo ljubavi, nježnosti i prijateljstva, samoća, teški uslovi života, siromaštvo, porođaj, teška trudnoća, nezaposlenost, osjećaj beskorisnosti, preživljena prirodna katastrofa (potres ili požar), gubitak stana, pretrpljeno nasilje, šikaniranje, prijetnje, sudski proces, čekanje presude, zatvor, drastična promjena uslova života, čak i selidbe.

 Simptomi

Tipični simptomi depresije, označeni kao A simptomi, su: depresivno raspoloženje, gubitak zanimanja i zadovoljstva za aktivnosti koje su osobi ranije bile ugodne i poželjne, te umor, pojačano umaranje, odnosno smanjenje životne energije.

Česti simptomi depresije, iz grupe B, su: poremećen san, slab apetit, smanjena pažnja i sposobnost koncentracije, smanjeno samopoštovanje i samopouzdanje, osjećaj krivice i bezvrijednosti, pesimističan i sumoran pogled na budućnost, te pojava ideja o samoozljeđivanju ili samoubistvu.

Kod depresije mogu se javiti i razni tjelesni simptomi, takozvani somatski sindrom. To su: ahedonija (gubitak zanimanja ili zadovoljstva u aktivnostima koje su osobi ranije bile ugodne i poželjne), izostanak reakcije na inače ugodnu okolinu i događaje, rano buđenje (dva ili tri sata prije nego što je uobičajeno), pogoršanje depresije u jutarnjim satima, psihomotorna usporenost ili nemir, izraženiji gubitak apetita, gubitak na tjelesnoj težini (najmanje pet posto u posljednjih mjesec dana), te smanjenje spolnog nagona (gubitak zadovoljstva i zanimanja za seks).

San kao indikator

Depresivne osobe često imaju problema sa spavanjem. Gotovo 80 posto bolesnika tuži se da ne mogu zaspati, te da se bude rano ujutro. Također se često bude noću, a zatim ne mogu odmah zaspati. Osobe koje se bude u ranim jutarnjim satima, što se naziva terminalnom insomnijom, sklone su najtežem kliničkom obliku depresije.

10 pravila protiv neraspoloženja

Ako ste skloni prazničnoj i poslijeprazničnoj depresiji, učinite nešto za sebe. Evo nekoliko dobrih savjeta:

  1. Ne očekujte previše od budućeg slavlja, ne nastojte pošto-poto organizovati najluđi doček Nove godine ili najbolju rođendansku proslavu.
  2. Ne gunđajte kako su nekada praznici bili ljepši i veseliji. Uživajte u onome što vam se danas nudi i što danas možete organizovati.

3 . Napravite nešto lijepo i korisno za druge osobe.

  1. Nemojte preduboko zavirivati u čašicu.
  2. Ne jedite previše. Ako je sto prepun delicija, ne znači da ih sve morate pojesti.
  3. Ne trošite previše, napose ne novac kojeg zapravo i nemate, napravite praznični proračun i držite ga se.
  4. Pokušajte za idući praznik učiniti nešto novo, što do sada nikada niste upriličili, proslavite ih na novi način.
  5. Provodite vrijeme s prijateljima koji su vam dragi, nađite novo društvo, javite se nekome koga dugo niste vidjeli ili čuli.
  6. Nađite dovoljno vremena za sebe, nemojte misliti samo na druge i njihove želje i prohtjeve.
  7. Ipak, ako možete, pomozite ljudima kojima je teže nego vama.

Pjevajte i smijte se!

Osobe sklone deresiji moraju se potruditi da isplaniraju svoj dan, tako će vrijeme imati pod kontrolom. Uputno je napraviti popis obaveza i stvari koje toga dana treba obaviti, a svaka će ispunjena zadaća jačati samopouzdanje. Nemojte stalno biti napeti, naučite se opuštati, u tome vam mogu pomoći i stručnjaci. Korisne su vježbe joge ili autogeni trening.

Ako u sebi imate pritajene kreativne snage i sposobnosti koje još niste do kraja iskoristili. Probudite ih i potaknite. Sami, sa svojom porodicom ili, ako je potrebno, uz stručnu pomoć. Ako volite pjevati, pjevajte, smijite se što češće, gledajte filmove koji će vas nasmijati, čitajte knjige koje će vas razveseliti, sve to oslobađa hormone sreće i jača samosvijest.

Ako ste i sami skloni depresiji, ne družite se previše s depresivnim osobama. Budite aktivni, puno se krećite, šetajte, planinarite, vozite bicikl, tako ćete izbaciti negativnu energiju iz sebe.

 PRIRODA VRAĆA RADOST

Čudnovata gospina trava

U slučajevima lakših do srednje teških oblika depresije vrlo će korisna biti gospina trava, odnosno njeni ekstrakti. Već se stoljećima koristi u narodnoj medicini kao djelotvorno sredstvo za poboljšanje raspoloženja, otklanjanje nervnih napetosti i nesanice. U apotekama  se mogu nabaviti ekstrakti gospine trave, a učinak je obično primjetan već poslije dvije sedmice. Ekstrakti gospine trave mogu se konzumirati bez vremenskog ograničenja i bez neželjenih popratnih pojava.

Protiv depresivnog raspoloženja

Izmiješajte po 2 kašike gloga i kadulje, 3 kašike ljubice i 4 kašike matičnjaka. Tri kašike mješavine prelijte sa 6 dl prokuhane vode. Ostavite poklopljeno 4 sata, procijedite i zasladite medom. Pijte tri puta dnevno po šoljicu, u gutljajima.

Ako ste psihički premoreni – neoguljenu jabuku sitno narežite i potopite sa pola litre vruće vode. Ostavite da odstoji jedan sat i nakon toga dodajte kašiku meda.

Otjerajte melanholiju – korijen slatke paprati stavite u kvalitetno vino i ostavite da se moči desetak dana. Pijte dvije do tri kafene šoljice dnevno.

 Zbogom nesanici

Prije spavanja potopite pola kašike kadulje u 2 dl topla mlijeka. Poklopite i ostavite da se kuha na blagoj vatri 2 do 3 minute. Ostavite poklopljeno dok se ne smlači, procijedite i polako popijte.

Pije spavanja kuhajte 3 minute u malo vode koru jednog limuna. Kad se ohladi, pojedite je.

Pomiješajte po dvije kašike lipe, dragoljuba, mažurana i odoljena, zatim po 3 kašike bosiljka i lavande. Četiri kašike mješavine prelijte sa 6 dl prokuhane vode. Ostavite poklopljeno dva sata, procijedite i zasladite medom. Piti po šoljicu tri puta dnevno, u gutljajima.

Napravite smjesu od po dvije kašike kamilice, hmelja i paprene metvice, po četiri kašike anisa i kopra. Tri kašike mješavine prelijte sa 6 dl prokuhane vode i ostavite poklopljeno tri sata. Procijedite i zasladite medom. Pijte tri puta dnevno po jednu šoljicu.

Pijte čaj pripremljen od jednakih dijelova lavande i hmelja.

 Savladajte stres

Pomiješajte po dvije kašike gloga i kadulje, tri kašike ljubice i četiri kašike matičnjaka. Tri kašike mješavine prelijte sa šest dl prokuhane vode i ostavite poklopljeno 4 sata. Procijedite i dodajte med. Pijite tri puta dnevno po šoljicu u gutljajima.

Pomiješajte po dvije kašike hmelja, metvice, gorke djeteline, kantariona i odoljena, po tri kašike matičnjaka, bosiljka majčine dušice i anisa, te četiri kašike kamilice. Tri kašike mješavine prelijte sa 6 dl prokuhane vode, držite poklopljeno četiri sata, procijedite i zasladite s medom. Uzimajte tri puta dnevno po jednu šoljicu u gutljajima.

Pomiješajte po dvije kašike gloga i brđanke, tri kašike lavande i četiri kašike ružmarina. Tri kašike te mješavine prelijte sa šest dl prokuhane vode. Ostavite poklopljeno tri sata, procijedite, dodajte med i pijte po jednu šoljicu tri puta dnevno u gutljajima.

Kako smiriti nerve?

Dvije kašike sitno izrezanog korijena odoljena prelijte sa pola litra prokuhane vode i ostavite poklopljeno tri sata. Procijedite i zasladite medom ili pijte nezaslađeno. Čaj uzimajte tri puta dnevno po šoljicu u gutljajima.

Pijte pola do jedne kašike tinkture odoljena tri puta dnevno, s malo zaslađene vode.

Svako veče pojedite zelenu salatu.

(aura.ba)

error: Content is protected !!