Da li u pogrešno vrijeme doručkujemo, ručamo i večeramo? Od 13 do 16 sati objavite gladovanje, večerajte oko 20, doručkujte u cik zore ili oko 10 h!

Zapamtite važnu činjenicu koja znatno može uticati na vaše zdravlje: digestivni trakt ima svoj „radni raspored“ i mi moramo unositi hranu u skladu s njim. Pročitajte šta nam savjetuju ruski stručnjaci

Iako živimo tako dinamično da nam je dan ispunjen mnogim obavezama zbog kojih nerijetko preskačemo obroke, svi se trudimo da jedemo bar tri puta dnevno. Podrazumjeva se da obavimo doručak do 9 sati, a da ručamo između 14 i 16 sati. Ova satnica odavno je ustaljena i nikad nismo razmišljali da li možda postoji neko pogodnije vrijeme da stomak opteretimo hranom.

Ne samo da postoji već je pomenuti raspored obroka nešto što moramo izbjegavati! Da, dobro ste pročitali – doručak može, ali tek od 10  sati, a glavno jelo ne unosite od 13 do 16 sati. Sjetite se naših nana i deda – doručkovali su u cik zore, a ručali oko podne, imali su dovoljno sange za teške fizičke radove, nisu bili gojazni, a problemi poput krvnog pritiska, ateroskleroze i dijabetesa nisu ni upola bili zastupljeni kao danas.

Zašto je to tako i zbog čega moramo poštovati ritam našeg digestivnog trakta?

 Jutro

Ukoliko ustajete rano, između 6 i 7 sati, potpuno možete „probuditi“ osjećaj gladi. Istovremeno, treba napomenuti i to da se krvni pritisak u pomenuto vrijeme uvijek podiže prirodno, tako da su kafa ili jak čaj u ovom periodu dana potpuno neprimjereni. Čak se i hipotoničarima u ranim jutarnjim satima pritisak obično sam reguliše.

Tek od 8 do 9 sati dolazi pravo vrijeme za šolju kafe, a kada je o njoj riječ, trebalo bi biti veoma obazriv. U toku dana postoje dva štetna perioda za ispijanje ovog razbuđujućeg aromatičnog napitka: već spomenuti između 6 i 7 ujutru, kao i uveče između 19 i 20 sati.

Od 7 do 9 sati ujutru lučenje želudačnog soka je minimalno, zato se proizvodi koji sadrže proteine i masti veoma teško vare. U ovom periodu čak i mladi sir „pada“ na želudac kao kamen. Da ne govorimo o punomasnom mlijeku i sendviču s maslacem.

Ljubitelji obilnog doručka (npr. ćufte s makaronima, špageti s prelivom, a možda čak i čorbica, jer neki muškarci tako doručkuju) trebalo bi dobro da se zamisle. Umjesto da vam obezbijedi potrebnu snagu, tako jak doručak zapravo može da vas izmori kao neki naporan posao.

Najbolje je sačekati 10 sati, kada se želudac „probudi“ i bude u formi – to je i vrijeme za konkretno jelo. U proizvode koji se ujutru teško vare spadaju jaja (kajgana, omlet) i razne kobasice, odnosno mesne prerađevine.

Užina

Između 10 i 12 sati može se obilno jesti, pri čemu se ovaj obrok po obimu i kvalitetu hrane može porediti s ručkom (zaista je bolje da užinu u ovom periodu zamijenimo ručkom). Hrana se tad iskorištava na najbolji mogući način i lako se vari, a sve zahvaljujući tome što u želucu nastupa period maksimalne aktivnosti. Tada se aktivira i gušterača (pankreas).

Od 15 do 17 sati u radno stanje uključuje se sljedeća karika „digestivne trake“ – tanko crijevo. Ovdje se hranjljive materije apsorbuju (tek pet-šest sati nakon unosa hrana je fermentirana i spremna za apsorpciju). Zato nije preporučljivo kasno prejedanje jer tada nema ko da preradi namirnice.

U toku dana kafu ne treba piti između 6 i 7 sati ujutru, kao ni uveče između 19 i 20. Urinarni sistem radi „punom parom“ tek od 17 časova i tada se preporučuje uzimanje dosta tečnosti.

U ovo vrijeme (objedovanje od 10 do 12 sati) odlično se vari sva hrana bogata proteinima, a to su: jela od svih vrsta mesa, bilo koje živine, riba, morski plodovi, jela od jaja, prilozi od povrća, recimo, bilo koje kupusnjače: bijeli i crveni  kupus, karfiol, brokoli; žitarice i mahunarke: heljda, pasulj, grašak, pirinač, makaroni od durum pšenice.

Užina i veče

Od 16 do 17 sati ponovo se budi osjećaj gladi. Do tog vremena u krvi se nakupilo mnogo proizvoda metabolizma proteina i toksičnih materija. Zato bi bilo dobro popiti veću količinu tečnosti: čaja, kompota, soka ili voćnog sirupa s vodom.

Sada je, takođe, dobar trenutak da se oraspoložite i razbudite šoljicom kafe. Urinarni sistem od 17 sati radi „punom parom“ i uzimanje dosta tečnosti samo će mu biti od koristi. Kako bi se uspješnije izbacili toksini iz tijela, organizmu dodajte voće.

Po podne slobodno možete pojesti desert, pecivo, slatkiš, ili ako neko više voli – kašu ili makarone.

Oko 19 sati javlja se umor i mi po navici jedemo neki slatkiš ili kuhamo kafu. Pokušajte da ubijedite sebe i da zaboravite na ova stimulišuća sredstva kako ne biste preopteretili kardiovaskularni sistem; inače će već između 20 i 21 sat početi da vas boli glava i bit ćete razdražljivi.

Opšti umor koji nastupa u to vrijeme najbolje se uklanja umirujućim biljnim čajevima, jer je uzrok ovog stanja prenapregnutost nervnog sistema. Cio dan bili ste aktivni i normalno je da sad posustanete. Čim se riješite pomenutog osjećaja , odmah ćete osjetiti poboljšanje, a i vratiće vam se energija. Znači, važno je umiriti i osvježiti nervni sistem.

Kada je riječ o večeri, najbolje je da objedujete u 20 sati. Zapravo, pravilan večernji obrok (uprkos strogim propisima modernih dijeta „poslije šest ne jesti ništa“) ne dodaje kilograme. Važno je šta jedete.

Do jedan sat nakon ponoći nastupa vrijeme žučne kese – ona obilno luči žuč i obrađuje sve jestive masnoće. U to vrijeme aktivira se jetra, koja dostiže maksimalnu aktivnost od 3 do 5 sati u zoru. Zadatak ovog važnog organa je da pomogne da se prerade toksini koji su se nakupili u krvi u toku prethodnog dana.

Iz tog razloga ne treba jesti meso uveče – ono je u stvari teška hrana koju nije lako preraditi u noćnim satima. Poslije 21 sat treba prekinuti s uzimanjem hrane jer je organizmu potreban odmor.

Dobar izbor za večernje sate:

mliječni proizvodi – mladi kravlji sir, prirodni jogurt, kefir (činjenica je da se dobre bakterije bude i nastanjuju crijeva upravo noću),

Bilo koja salata ili samo povrće,

Biljno ulje ili puter (naravno, umjereno),

Jezgrasto voće.

Pravilna jutarnja trpeza

Voće i voćna salata s dodacima, recimo, male količine ovsenih pahuljica i supena kašika do dvije prirodnog jogurta ili kefira.

Bilo koja kaša pripremljena na vodi uz dodatak mlijeka odmah nakon kuhanja.

Sendvič sa dzemom, umjesto hljeba perepečeni tost.

može namazati maslac i na njega staviti sir – sve će se lako svariti.

Vrijeme bez jela

Uzimajući u obzir gore navedeni unutrašnji raspored organizma i rad organa za varenje, izgleda da se tradicionalno vrijeme za ručak tu uopće ne uklapa. Zbog toga od 13 do 16 sati objavite gladovanje! U ovo vrijeme digestivni trakt je na minimumu aktivnosti.

Mnogi od nas iz opravdanih razloga (zbog posla, obaveza oko djece ilu kuće) nisu u mogućnosti da se odmore po podne, iako bi to bilo prijeko potrebno makar samo dvadesetak minuta. U tom slučaju savjetujemo da radite nešto što ne zahtijeva veliku potrošnju energije.

/aura.ba/

Komentari

komentara