Da li nas sladoled i hladna pića zaista hlade?

Da bismo dobili odgovor, moramo znati nešto više o tome kako tijelo kontrolira temperaturu u različitim sredinama. Proces održavanja optimalne tjelesne temperature naziva se termoregulacija i uključuje delikatnu ravnotežu između proizvodnje i gubitka topline.

Ljudi su toplokrvni ili endotermni, što znači da možemo kontrolirati svoju tjelesnu temperaturu nezavisno od temperature okoline. To možemo učiniti jer naše tijelo neprestano proizvodi toplinu kao nusproizvod unutarnjih hemijskih procesa (metaboličkih procesa).

Metabolizam je neophodan za pravilno funkcioniranje našeg tijela. Između ostalog, uključuje probavne procese koji su uključeni u razgradnju nutrijenata u hrani, apsorpciju i transport tih nutrijenata do perifernih tkiva i stanica i njihovu pretvorbu u građevne blokove ili energiju neophodnu za fizičku aktivnost.

Toplina koja tako nastaje u ovim metaboličkim aktivnostima korisna je kada je hladno, ali kada vanjske temperature porastu, moramo izbjegavati pregrijavanje. Iako se može činiti logičnim da bi unošenje hladnog sladoleda u želudac trebalo pomoći u smanjenju tjelesne temperature, njegov početni efekat hlađenja brzo se zamjenjuje toplinom koju stvaraju probavni procesi potrebni za razgradnju nutrijenata u sladoledu. Probava hrane bogate kalorijama dovodi do povećanja tjelesne temperature.

Dakle, sladoled nije najbolja opcija za rashlađivanje, ali šta je sa hladnim napicima? Prenos topline između hladnog napitka i probavnog sistema može direktno utjecati na temperaturu. Ali, to je samo trenutno i zavisi od količine i kalorijskog sadržaja unesene tečnosti.

Mala količina tečnosti će prilično brzo izgubiti svoj efekat hlađenja jer je zagrijavaju okolni organi, dok će velike količine hladne tečnosti uzrokovati usporavanje protoka krvi, čineći transport topline manje efikasnim.