D vitamin – sunčani vitamin za jake kosti

Manjak ovog vitamina može dovesti do rahitisa, osteoporoze, skolioze, nekih oblika raka, multiple skleroze, hroničnog umora i drugih oboljenja. S druge strane, unos prevelikih količina ovog vitamina može biti otrovan, te je potrebno poštovati preporučene doze.

Vitamin D održava naše kosti snažnim, pomaže u sprečavanju nekih oblika raka i koristi imunološkom sistemu. Preliminarna istraživanja ukazuju na to da ovaj vitamin može smanjiti rizik od raka dojke, prostate i debelog crijeva. Vitamin D je, ustvari, hormon koji se proizvodi u našem tijelu. On pomaže tijelu da iskoristi kalcij i fosfor za izgradnju kostiju i zuba.

Dnevne potrebe odraslog  organizma  za D vitaminom iznose 400 internacionalnih jedinica. U naš organizam ovaj vitamin dospijeva u obliku provitamina D koji je neaktivan. Organizmu je koristan samo aktivni oblik vitamina D, a da bi iz neaktivnog oblika prešao u aktivni, potrebne su sunčeve zrake. Zbog toga je sunčanje korisno i smatra se da je barem sat vremena sunčanja dnevno dovoljno da organizam zadovolji svoje potrebe. Najčešće nije potrebno uzimati dodatne količine D vitamina, jer organizam obično hranom unese dovoljno D vitamina. Inače, ovog vitamina ima najviše u  ribama,  mlijeku i mliječnim proizvodima, žumanjcu jajeta, špinatu, blitvi i brokulama.

Vrlo rijetko je moguća hipervitaminoza zbog povećanog unosa vitamina D, a njeni znakovi su suha koža, svrbež, ljuštenje dlanova i stopala, bolovi u kostima i zglobovima, slabi zubi, kosa i nokti. Pod najvećim rizikom od nedovoljnog unosa D vitamina su osobe koje većinu vremena provode u zatvorenim prostorima, koje redovno nanose kreme s visokim zaštitnim faktorom, vegetarijanci koji ne konzumiraju mesne proizvode, pa čak ni ribu, kao i osobe koje žive u područjima u kojima nema dovoljno sunčanih dana (u nekim područjima i do 6 mjeseci tokom zimskog perioda).

Vitamin D služi za sprječavanje osteoporoze, a njegov nedostatak tokom rasta djece dovodi do rahitisa. To je stanje kad kosti postaju izuzetno mekane i savitljive, što rezultira tjelesnim deformacijama. Neki od simptoma mogu biti bol u udovima, kičmi, grlu i karlici, amenoreja, hronična slabost i umor.

Vjeruje se da vitamin D3 posjeduje najbolja svojstva za borbu protiv mnogih oblika raka, te je preferirajući oblik ovog vitamina. Zbog značajnih dokaza o moćnom uticaju vitamina D na spriječavanje razvoja raka, postoji mogućnost da se on osim u preventivne svrhe počne koristiti i u liječenju raka. Mnogo je bilo govora i o farmaceutskim inhibitorima angiogeneze – agenata koji pomažu spriječavanje rasta novih, nepoželjnih krvnih sudova koji ćelije tumora opskrbljuju hranljivim supstancama. Laboratorijski testovi ukazuju na to da je vitamin D moćan inhibitor angiogeneze. Ovaj vitamin, također, djeluje i u drugoj fazi razvoja raka. Ćelije tumora su mlade ćelije koje nikad ne odrastaju, sazrijevaju i odumiru. Pošto postoje dokazi da derivativi vitamina D unaprijeđuju normalan rast i sazrijevanje ćelija, farmaceutske kompanije pokušavaju napraviti specijalne oblike vitamina D za liječenje raka.

Vitamin D može pomoći u zaštiti od raka

Iako naučnici već dugo upozoravaju da izlaganje sunčevim zracima može nanijeti više štete nego koristi (zbog opasnosti od raka kože) u posljednje vrijeme, mnoge strudije pokazuju da vitamin D štiti od limfoma i raka prostate, kože, pluća i debelog crijeva. Zato, mnogi naučnici predlažu vremenski ograničeno povremeno izlaganje suncu (petnaestak minuta nekoliko puta sedmično, bez zaštitne kreme).

Profesor medicine s Harvarda Giovanuči nedavno je iznio tezu da vitamin D pomaže u sprječavanju 30 smrti od raka za svaku smrt od raka kože, izazvanog prevelikim izlaganjima suncu.

Snaga vitamina D

Vitamin D je ključan za zdravlje kostiju jer organizmu pomaže pri apsorpciji kalcija iz hrane.

Visoke doze vitamina D mogu smanjiti izglede za obolijevanje od nekih oblika raka i za 50. Prema tvrdnjama američkih i novozelandskih stručnjaka ovaj vitamin smanjuje rizik za obolijevanje od  raka kože, gušterače, prostate, raka dojke i debelog crijeva. (Naučnici s Northwestern University su utvrdili kako osobe koje dnevno unose 400 miligrama vitamina D imaju za 43% manji rizik obolijevanja od raka gušterače. Osobe koje svaki dan unesu manje od 150 miligrama ovog vitamina imaju za 22% manji rizik, dodaju ovi istraživači).

Za vrijeme trudnoće vitamin D osigurava čvršće kosti potomaka i pozitivno utječe na porođajnu masu beba.

X Dovoljne količine ovog vitamina garantiraju zdravije zubno meso.

Povišen nivo vitamina D povezan je s boljom funkcijom pluća

Savjeti pokrivenim ženama

Zbog načina odijevanja i činjenice da neke žene rijetko izlaze iz svojih kuća, pokrivene muslimanke, neke žene iz crkvenih redova, ortodoksne Jevrejke, žene iz zajednica Amiša, beduinke… su u odnosu na druge kategorije stanovništva pod malo većim rizikom da neće imati dovoljne količine vitamina D.

Ovim ženama se preporučuje da pronađu zaklonjeno mjesto van kuće gdje mogu izložiti barem lice i ruke direktnoj sunčevoj svjetlosti 10 do 15 minuta samo 2 do 3 puta sedmično (zapamtite da predugo izlaganje suncu nije zdravo jer može dovesti do raka kože). Najvjerovatnije ćete tako zadovoljiti potrebe svog tijela za vitaminom D, a pošto je to vitamin koji je topiv u mastima, možete ga pohraniti u svom organizmu za sljedećih nekoliko dana, pa čak i mjeseci bez potrebe za daljnjim izlaganjem sunčevoj svjetlosti. Ljekari, također, savjetuju uzimanje dnevnog dodatka ishrani koji sadrži najmanje 400 internacikonalnih jedinica.

Uz to potrudite se da konzumirate više hrane bogatom vitaminom D poput ribe (losos, sardine i tunjevina), ribljih ulja, jaja, jetre, mlijeka, žitarica i putera (izbjegavajte margarin pošto je nezdrav). Od toga će imati koristi vaša koža, nervi, srce, endokrini sistem, kosti, zubi i zglobovi. To će, također, minimalizirati opasnost od gubljenja koštane mase.

Rahitis – mehke kosti kod djece

Manjak vitamina D je najčešći uzročnik bolesti kostiju – rahitisa. Smatra se da djeca najčešće obolijavaju od rahitisa zbog nedovoljne izloženosti ultraljubičastim zrakama i nedostatka vitamina D u hrani.

S obzirom na podneblje u kojem odrastaju naša djeca, da bi se spriječio eventualni rahitis, preporučuje se već nakon druge sedmice novorođenčeta davanje D3 – vitamina. Preporuka o davanju ovog vitamina odnosi se i na djecu koja se hrane industrijskim pripravcima mlijeka, kao i kravljim mlijekom koje se koristi u svakodnevnoj ishrani.

U prvoj godini vitamin se daje u kontinuitetu, a u drugoj i trećoj godini samo u zimskom periodu. U sunčanim periodima korisno je dijete i majku izlagati suncu bar 15 minuta.

Nedonešenoj djeci i dvojkama koja se rađaju sa manjom zalihom D vitamina daju se veće doze, čak i do 1.000 i.j (sve dok ne dostignu težinu donesene djece.)

(aura.ba/dr. Jasminka Mujkanović)

Komentari

komentara

error: Content is protected !!