Čuda antičkog svijeta kakva se više nikada neće ponoviti (Foto)

Sedam svjetskih čuda antičkog svijeta predstavljaju kolekciju besprekornih konstrukcija, ali nažalost malo šta sa ove liste stacionirane na Istočnom Mediteranu je opstalo do danas.
Piramide u Gizi

Sagrađena između 2584. i 2561. godine pre nove ere, Velika piramida je opstala do danas. Široka je 230,4 metara, a visoka 146,5 metara i najveća je od tri koje leže pored grada Gize, nedaleko od Kaira.

Piramida je bila najviša izgrađena struktura više od 3.800 godina sve do izgradnje katedrale Linkoln 1300. godine.


Viseći vrtovi Babilona

Postoji još jedno svetsko čudo čija tačna lokacija nikada nije utvrđena. Dok neki veruju da Viseći vrtovi nikada nisu postojali, istoričari sugerišu da ih je izgradio kralj Nabukodonosora II oko 600. godine pne.

Niz povezanih vrtova protezao se duž planine iznad antičkog Babilona, tačnije u blizini današnjeg Hilaha u Iraku. Ako su vrtovi zaista postojali, uništeni su već tokom prvog vijeka nove ere.

Artemidin hram u Efesu (današnja Turska)

O Artemidinom hramu, u kojem se navodno rodio i Aleksandar Veliki, pisao je i Antipater iz Sidona, grčki pjesnik koji ga je nazvao „najfinijim svjetskim čudom“. “Kada sam video Artemidinu kuću koja se spuštala iz oblaka, sva druga čudesa su izgubila svoju briljantnost“.

Nakon što je dva puta uništen poplavama i požarom, treća i najveća inkarnacija počela je 323. godine prije nove ere. Hram je preživio do 268. godine, kada je oštećen prolaskom Gota kroz ovo područje. Sveti Jovan Hrizotom je 401. godine konačno srušio čitav hram, a ubrzo je i sam Efes napušten.

Svjetionik u Aleksandriji

Izgrađen je između 280. i 247. godine pre nove ere. Bio je visok 137 metara, što ga je činilo najvišom strukturom čovjeka u svijetu i narednih vijekova. Oštećen je nakon tri zemljotresa između 956. i 1323. godine, a kao ruina je izdržao do 1480. godine, kada je njegov posljednji kamen iskorišćen za izgradnju tvrđave Kait Bej koja i dalje stoji na istom mjestu. Svjetionik je stajao na nenaseljenom ostrvu Faros, a u dnu je imao 300 soba dok je najviši dio bio valjkastog oblika visok 21 metar.

Statua Zeusa u Olimpiji

Džinovsku prezentaciju grčkog boga Zeusa izgradio je skulptor Fidija 435. godine prije nove ere u hramu Zeusa u Olimpiji. Sastojala se od drvenog okvira pokrivenog pločama od slonovače, zlata i dragog kamenja. Skulpturu je pominjao i rimski istoričar Suetonius, pa se pretpostavlja da je Kaligula naredio da se ona pošalje u Rim kako bi se Zevsova glava mogla zamijeniti njegovom.

Statua je vjerovatno uništena kada je hram Zeusa izgorio u vatri 425. godine. Druga priča kaže da je prenesena u tadašnji Konstantinopolj gde je spaljena sa palatom Lausus 475. godine. Fidijina radionica je ponovo otkrivena u Olimpiji pedesetih godina dvadesetog vijeka.

Mauzolej u Halikarnasu

Sagrađen je između 353. i 350. godine prije nove ere, za Mausolusa persijskog namjesnika. Bio je visok 45 metara i pokriven reljefnim ornamentima od strane četiri različita grčka skulptora. Stajao je u Halikarnasu, današnjem Bodrumu sve dok ga nije uništio niz zemljotresa između 12. i 15. vijeka. Od njegove izgradnje, riječ „mauzolej“ koristi se za bilo koji nadzemni grob.

Kolos sa Rodosa

Statua je bila posvećena grčkom bogu sunca Heliosu, koji je nekada stajao na ulazu u luku Rodos. Sagrađen je 280 godine pre nove ere kako bi se obeležila pobjeda nad Antigonusom I Monoftalamusom, vladarom Kipra, ali nažalost opstala je samo 54 godine. Statua visoka 30 metara, koja je napravljena u potpunosti od bronze i čelika, bila je briljantna. Nažalost, uništio ju je jak zemljotres.

error: Content is protected !!