Brusnica – ljekovito djelovanje i upotreba kod urinarnih infekcija

Busnica je biljka, grm roda Vaccinium. Najpoznatija je vrsta Vaccinium macrocarpon, nativna u Sjevernoj Americi. Brusnica je biljka srodna borovnici, a Sjevernoamerički Indijanci su je tradicionalno koristili kao hranu, ali i za probleme s mjehurom i bubrezima. Zbog ljekovitih svojstava američki doseljenici su je vrlo brzo preuzeli od domorodačkog stanovištva.

Još 1920. su medicinari utvrdili kako ispijanje soka od brusnice zakiseljava mokraću. Budući da bakterije koje najčešće uzrokuju probleme urinarnog trakta ne vole kiselu sredinu, tadašnji liječnici su zaključili da je kiselost znanstveno objašnjenje za njenu upotrebu u tradicionalnoj medicini. Upravo to otkriće je proširilo upotrebu brusnice za liječenje urinarnih infekcija.

U vrijeme drugog svjetskog rata zanimanje za brusnicu je opalo, da bi se ponovno vratilo 60-tih godina prošlog stoljeća kao dostupna samopomoć kod infekcija mokraćnog mjehura.

Brusnica – upotreba i djelovanje

Brusnica se danas najviše koristi za prevenciju infekcija mokraćnog mjehura, iako jednoznačni dokazi o načinu djelovanja u tom smislu nisu potpuni.

Nasuprot uvjerenju iz dvadesetih, izgleda da zakiseljavanje mokraće nije glavni razlog uspjeha konzumacije brusnice u tretmanu infekcija. Nove studije fokusirane su na sposobnost kemijskih spojeva iz brusnice da blokiraju priljepljivanje bakterija za stijenku mjehura. Ukoliko se bakterije ne prilijepe, lakše ih je mokraćom “isprati” iz organizma. To naročito vrijedi za žene koje imaju učestale, ponavljajuće, upale kod kojih je zamijećeno da se bakterije lako priljubljuju uz stijenku mjehura.

Slično ponašanje zamijećeno je u preliminarnim studijama koje sugeriraju da brusnica izgleda može spriječiti i priljepljivanje bakterije Helicobacter pylori (uzročnik čira) na stijenku želuca i dvanaesterca.

Dostupne studije o ljekovitosti brusnice

Vjerojatno najbolje provedena studija s kontrolnom placebo skupinom je izvršena na skupini od 150 seksualno aktivnih žena. Ispitanice su uzimale sok od brusnice (2,5 dcl, 3 puta na dan) ili brusnicu u tabletama.

Istraživanje je trajalo godinu dana, a rezultati su pokazali kako sok ili brusnica u tabletama značajno reduciraju učestalost pojave infekcija, pri čemu su tablete bile cjenovno prihvatljivija opcija.

Još jedna dvostruka studija na slijepo provedena je sa sokom od brusnice na 153 ispitanice starije životne dobi, u periodu od 6 mjeseci.

Ispitanice su imale tzv. hroničnu asimptomatičnu upalu mjehura, odnosno nisu imale simptome, ali su imale značajno povišenu razinu bakterija i bijelih krvnih zrnaca u mokraći. Jedna skupina žena uzimala je 3 dl brusnice i vitamin C, dok je kontrolna skupina dobivala jednaku količinu vitamina C i običnog soka.

Iako je koncentracija soka od brusnice bila slaba, rezultati su pokazali 58% smanjenu razinu bakterija i bijelih krvnih zrnaca u mokraći po završetku ispitivanja.

Brusnica i Helicobacter pylori

Bakterija Helicobacter pylori najčešći je uzročnik nastanka i opstanka čira na želucu i dvanaesniku.

Dvije dobro provedene studije na pacijentima s kroničnom helicobacter infekcijom, ali bez čireva, uzimali su sok od brusnice u periodu od 90 dana nakon čega je zamijećena značajno manja koncentracija bakterije u želucu.

Studija koja se bavila ulceroznim pacijentima (177 sudionika) kojima je prepisana tzv. OAC terapija (kombinacija tri antibiotika), kako bi eliminirala helicobacter iz želuca, uključila je polovinu bolesnika u program dodatne suplementacije sokom od brusnice.

Rezultati su donekle obećavajući, ali i iznenađujući. Naime, kombinacija antibiotika i brusnice naspram kombinacije antibiotika i placebo soka, generalno nije učinila statistički značajnu razliku. Međutim, kada su pregledni rezultati po spolovima, utvrđeno je kako su ženske osobe koje su uzimale i brusnicu imale bolji uspjeh pri iskorjenjivanju bakterije u odnosu na žene koje su uzimale samo antibiotike.

Istraživači se za sada ograđuju od generalnih smjernica i smatraju da su dodatna istraživanja neophodna kako bi potvrdili radi li se doista o koristi konzumacije brusnice ili o slučajnoj pojavi.

Doziranje i interakcije

Najčešće doziranje brusnice u tabletama kreće se između 300-400 mg dva puta na dan, odnosno 2,5 do pola litre čistog soka od brusnice.

Brusnica se konzumira kao hrana i u obliku sokova stoljećima te se smatra sigurnom za uzimanje. Ipak, postoje sporadična izvješća o uzimanju zajedno s lijekovima za razrijeđivanje krvi pri čemu nastaje potencijalno veći rizik od unutrašnjeg krvarenja. Dvije dodatne studije nisu utvrdile takvu interakciju, ali ipak, ukoliko uzimate lijekove za razrijeđivanje krvi, budite na oprezu s brusnicom. Također, postoje izvješća da brusnica umanjuje efikasnost nekih lijekova na recept protiv bolova.

Izvor: vital.hr

Komentari

komentara