Bizarni beauty trikovi najljepših žena iz prošlosti: Trovanje olovom, crtanje vena i kuhani golubovi u službi ljepote

I dok je Nefertiti koristila šminku na bazi olova kako bi istakla oči, to nije ništa u poređenju sa kraljicom Elizabetom I. Za vrijeme njene vladavine, najpopularnija vrsta šminke bilo je nešto pod nazivom „Venecijski izbjeljivač“ – mješavina olova i sirćeta koju su žene mazale po tijelu kako bi im koža postala porculanski bijela, a niko ga nije koristio više od kraljice Elizabete

Maska za lice od sirove teletine

Tokom 19. vijeka za najljepšu ženu svijeta je važila austrijska carica Elizabet. Bila je poznata širom Evrope po svom savršenom tenu i gusoj kosi boje kestena koja joj je padala sve do nogu. Ipak, održavanje ovakve ljepote nije bilo nimalo jednostavno. Kako bi njegovala svoju lijepu kožu, Elizabet bi rukama gniječila jagode pa bi ih utrljavala na ruke, lice i vrat.

Također, redovno se kupala u toplom maslinovom ulju, a dok je spavala na licu bi nosila masku čija je unutrašnjost bila obložena sirovom teletinom. Carica je bila opsjednuta i svojom vitkom linijom, a hranila se samo supama od piletine i govedine. Uprkos vitkom izgledu i slaboj ishrani, Elizabet je svakodnevno nosila korzet pa je obim njenog struka iznosio tek 49.5 centimetara.

Njegovanje duge kose za nju je bio pravi izazov, pa bi svaki dan morala odvojiti čak tri sata kako bi je počešljala i izravnala mnogobrojne čvorove koji bi se formirali tokom noći. A kada bi je svezala brojnim mašnama, od težine kose bi dobijala glavobolje. Stoga bi većinu svog vremena provodila zatvorena u palati jer bi se plašila da bi joj vjetar mogao uništiti sav trud.

Smrtonosne doze šminke

 

Jedna od najpoznatijih kraljica svih vremena bila je egipatska ljepotica Nefertiti. Njeno ime približno znači „ljepotica je stigla“, a koliko je bila posebna govori i činjenica da je otkriće njene statue u početkom 20. vijeka predstavljalo međunarodnu senzaciju. Više od tri hiljade godina nakon njene smrti, njeno lice je krasilo naslovnice brojnih magazina. A nije ni čudo, jer je u njen savršen izgled uložen ogroman trud.

Dame iz visokog društva koje su se družile sa kraljicom Nefertiti bi svoja lica bukvalno zatrpavala šminkom, a šminka koju su ove žene koristile je otkrivena tek kada su im otvorene grobnice. Iako grobnica kraljice Nefertiti nikada nije pronađena, grobnice žena koje su živjele u njeno vrijeme nam otkrivaju kako joj je pošlo za rukom da svojom ljepotom i danas izaziva ljubomoru žena širom svijeta.

Zanimljivo, njeno tijelo je bilo obrijano od glave do pete. Umjesto kose, nosila je periku a oči je šminkala nečim što se zvalo „kohl“. U drevnom Egiptu, kohl se pravio od olova koji je otrovan, što znači da se Nefertiti polako ubijala svaki put kada bi se našminkala. Međutim, malo je vjerovatno je je trovanje olovom bilo uzrok njene smrti. Naime, nema šanse da ju je šminka na očima ubila prije karmina. Naime, njem karmin se između ostalog sastojao i broma, toksične supstance za koju se vjeruje da je samo ubrzala propadanje njenog zdravlja i prijevremenu smrt.

 

Blijedo je lijepo?

I dok je Nefertiti koristila šminku na bazi olova kako bi istakla oči, to nije ništa u poređenju sa  engleskom kraljicom Elizabetom I. Za vrijeme njene vladavine, najpopularnija vrsta šminke bilo je nešto pod nazivom „Venecijski izbjeljivač“ – mješavina olova i sirćeta koju su žene mazale po tijelu kako bi im koža postala porculanski bijela, a niko ga nije koristio više od kraljice Elizabete.

Kada imala 29 godina, mlada Elizabet je oboljela od malih boginja koje su joj ostavile ožiljke po cijelom tijelu, zbog čega se sramila da se pojavi u javnosti u strahu da će je ismijavati i ponižavati. Spas je pronašla u ovom otrovnom izbjeljivaču bez kojeg je bila potpuno neprepoznatljiva.

Čovjek koji ju je jedne prilike vidio bez šminke, kasnije je komentarisao da kraljica bez šminke izgleda poput „iskrivljenog mrtvaca“…

 Voda za lice od kuhanih golubova

Francuska kraljica Marija Antoaneta među narodom je važila za veliku ljepoticu i činila je sve da tu reputaciju održi u životu. Baš kao i kraljica Elizabet, i Marija je svoje lice prekrivala maskama – ali Antoanetine maske su se sastojale od konjaka, jaja, mlijeka u prahu i limuna.

Jutra bi počinjala umivanjem lica vodom od kuhanih golubova, što se u to doba prodavalo kao pravi kozmetički hit. Zatim bi se oblačila, prvi put za taj dan. Naime, od francuske kraljice se očekivalo da nikada dva puta ne oblači istu stvar. Godišnje bi na odjeću potrošila oko sto dvadeset hiljada livri (oko četiri miliona dolara).

U to vrijeme, Francuskom je vladao još jedan neobični trend – oslikavanje vena plavim markerom. Žene su htjele izgledati toliko mršave da se čine skroro providne, pa su oslikavale unutrašnjost svojih tijela u nadi da uvjere muškarce da imaju providnu kožu.

Privatni beauty salon

Carica Zoe Porphyrogenita bila je jedna od najljepših žena u Bizanskom Carstvu, a njen dobar izgled nije izblijedio ni u šezdesetoj deceniji života kada je izgledala kao da joj je 20. Međutim, kao i svaka žena koja drži do sebe, carica je dosta ulagala u svoj izgled, možda čak i previše.

Nakon što je postala carica, Zoe Porphyrogenita naređuje da se u palati izgradi prava kozmetička laboratorija koja je kapacitetom i kozmetičkim proizvodima mogla podmiriti potrebe čitavog carstva. Ali, ovaj mega beauty salon je imao  samo jednu mušteriju. Održavanje ove fabrike šminke je bilo itekako skupo, ali za caricu su troškovi bili prava sitnica.

Pored raznovrsne šminke, carica Zoe je uživala u dobrom zalogaju a najviše je voljela jesti piletinu koaj ju je održavala u dobroj formi. Muškarci koji bi je po prvi put sreli bi bili toliko opčinjeni njenom ljepotom da bi im se jezik totalno spetljao da nisu bili u stanju izustiti smislenu rečenicu.

Frizura važnija od diplomatskih puteva

Pjesnik iz doba romantizma, Lord Byron svojevremeno je izjavio da talijanska plemkinja Lucrezia Borgia ima „najljepšu kosu na svijetu“. Byron ne samo da je tražio inspiraciju za novu pjesmu, već je bio ludo zaljubljen – toliko da je ukrao pramen njene kose i čuvao ga pored svog kreveta. Iako možda zvuči kao početak priče o opsjednutosti u kojoj će žena tražiti zabranu prilaska, Lucrezia je vjerovatno cijenila ovu njegovu gestu.

Žena je ipak zaslužila neko priznanje za sav trud koji je ulagala u svoju kosu, s obzirom da je dane bukvalno provodila perući je. Za razliku od ostalih članova svoje plemićke porodice čija je kosa bila tamna, njena je bila svijetlo plava. Kako bi postigla da joj se kosa sija poput Sunca, Lucrezia bi pramenove satima ispirala lužinom i sokom od limuna, a zatim bi dobar dio dana provela sušeći je na suncu.

Ovaj ritual bi joj oduzimao toliko vremena da je često znala otkazivati diplomatke puteve kako bi se posvetila pranju kose. I danas postoje brojna pisma koje je Lucrezia lično pisala raznim ljudima, u kojima bi objašnjavala da će na sastanak kasniti nekoliko dana jer se mora posvetiti „slaganju odjeće i pranju kose“.

Žena vrijedna epskog rata

Znate da ste blagoslovljeni božanskom ljepotom kada čitava carstva krenu u rat zbog vas, a Helena Trojanska je imala lice koje je natjeralo na hiljade muškaraca da umru u njenu čast. Pa dobro, moguće i da je njena ljepota bila tek izmišljotina maštovitog starog Grka. Ukoliko je istina da se Homer malo zanio stvarajući Hlenin lik, onda je imao odličnu predstavu o tome koliko žene ulažu napora da postignu savršen izgled.

Prema Ilijadi, jedan od Heleninih najdražih beauty rituala je bilo kupanje u sirćetu. Svakog dana, njene sluge bi joj napravile kupku sirćeta, a Helena bi jedva čekala da uskoči u kadu. Pretpostavlja se da je Helena za kupke koristila jabukovo sirće, a praksa kupanja u ovom začinu je veoma popularna i danas.

Poznato je da sirće uravnotežuje Ph vrijednost u tijelu i da ga čisti od toksina. Iako se preporučuje da se ove kupke razblaže vodom, ne postoje zapisi koji bi potvrdili da se Helena kupala u razblaženoj verziji kupke, već bi odmah uskočila u kadu ispunjenu bijelim sirćetom. Možemo samo zamisliti kako bi „mirisala“ nakon kupanja, ali čini se da je u antičko doba to bio jedan od načina za postizanje ljepote zbog koje bi se vodio epski rat.

 Arsen, pijavice i ljudski urin za boginju ljubavi

Simonetta Vespucci bila je talijanska plemkinja i najpopularnijna muza za neke od najvećih slikara renesanse. Smatrana najlepšom ženom tog perioda bila je i inspiracija brojnih pjesnika i umjetnika i inspiracija remek djela najpoznatijeg od njih, „Rođenja Venere“ Sandra Botticellia.

U to doba, svi su bili opsjednuti boginjom ljubavi, pa su kopirali i njen beauty režim koji je između ostalog uključivao i pijavice i otrov.  Kako bi svoju kožu održala bijelom, blijedom i lijepom, žene u Simonettino vrijeme bi na uši stavljali pijavice koje bi sisale krv, čineći im lica jezivo blijedim. One koje nisu željele da idu tako daleko bi se odlučile za maske koje bi punile mrvama hljeba, bjelancima i sirćetom.

Što se tiče obrva, žene bi ih čupale ili spaljivale, a dlake sa tijela bi uklanjale arsenom i alumom. Ali, to nije ništa u poređenju s onim što su radile kako bi dobile taj jedinstveni sjaj plave duge kose. Simonetta je bila jedna od sretnica koje su rođene sa prirodnom zlatnom kosom, ali one siromašnije koje su željele da kopiraju njen look, bi morale pribjeći pomalo gadnom „kozmetičkom preparatu“, pa bi kosu ispirale urinom koji bi vremenom isprao i posvijetlio tamnije nijanse kose.

 

Komentari

komentara